Unatoč činjenici prema kojoj BiH još uvijek spada u umjereno zadužene zemlje, pitanje je do kada će to tako biti. Naime, većina ekonomskih analitičara smatra da će ova godina biti jedna od najtežih po bh. gospodarstvo. Podsjećanja radi, Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo informaciju Ministarstva financija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2010. godine, koja iznosi 9,4 milijarde KM, od čega je vanjski dug 6,2 milijarde KM, a unutarnji dug BiH 3,2 milijarde KM i ne obuhvaća obveze po osnovi restitucije. Od ukupnog iznosa javnog duga na Federaciju BiH je alocirano 5,6 milijardi KM, Republiku Srpsku 3,7 milijardi KM, Brčko Distrikt BiH 60,11 milijuna i Bosnu i Hercegovinu 27,77 milijuna KM.
Zaduženost općina
Bosna i Hercegovina je u razdoblju od 2007. do 2010. godine zadržala pokazatelje vanjske zaduženosti na održivoj razini, a odnos stanja vanjskog duga u bruto društvenom proizvodu od oko 22 posto klasificira BiH u kategoriju umjereno zaduženih zemalja. Prosječno ugovoreni rok amortizacije kredita je 24,4 godine, prosječno grace razdoblje 6,8 godina, a prosječna otplata postojećih kreditnih zaduženja je 17,6 godina. Stara devizna štednja iznosi 1,6 milijardi KM i čini 50,11 posto unutarnjeg duga. Slijede ratna potraživanja s 1,05 milijardi KM, što je 32,96 posto unutarnjeg duga, dok dug općina, gradova i županija iznosi 346,18 milijuna i čini 10,81 posto unutarnjeg duga.
Kreditna zaduženja općina u BiH mjere se milijunima maraka, no one u RS-u su znatno zaduženije nego u Federaciji BiH. Tako u većem bh. entitetu prvo mjesto po zaduženosti drži Bihać s oko 10 milijuna KM kreditnih obveza. Na drugom mjestu nalaze se Grude, Posušje, Kiseljak i Livno, a svaka od njih ima više od četiri milijuna maraka duga. Banja Luka je najzaduženija općina u RS-u, a njene kreditne obveze na kraju prošle godine iznosile su 76,4 milijuna KM.
Ratna potraživanja
Na temelju dosadašnjih izvršnih presuda iz domene ratnih potraživanja, Federacija ima obvezu od blizu 17 milijuna KM plus oko šest milijuna kamata.
Za ovu godinu je za te namjene Vlada već predvidjela novac u entitetskom proračunu, i to oko pet milijuna maraka.
Kada je u pitanju verificiranje stare devizne štednje, dosadašnji rok za verifikaciju bio je 31. prosinca 2010. godine, a novi je predložen do 31. prosinca 2012. godine. Rok do 31. prosinca 2012. stupit će konačno na snagu ukoliko ga odobri i Dom naroda, što je ranije učinio Zastupnički dom izmjenom u tom dijelu federalnog zakona o izmirenju obveza po osnovi računa stare devizne štednje. Prema svim statističkim pokazateljima, ukupna potraživanja po osnovi računa stare devizne štednje u Federaciji iznose oko 1.150.000.000 KM. Dosad je verificirano oko 718 milijuna KM obveza, a isplaćeno oko 221 milijuna na osnovi potraživanja koja iznose do 1.000 KM.
