Već je poznato kako je poljoprivreda izuzetno značajna grana gospodarstva u općini Čapljina koja i prednjači u regiji po proizvodnji ranog povrća u zatvorenim prostorima. Tu je i rekordna proizvodnja voća, a osobito grožđa pa je Čapljina oduvijek bila uzor mnogim područjima u BIH. No, uz sve to i dalje pomalo nevjerojatno zvuči podatak da je ovo područje još uvijek neiskorišteno po pitanju obrade poljoprivrednog zemljišta. Kada je riječ o tim poljoprivrednim površinama procjenjuje se da se tek nešto više od polovine zemljišta obrađuje od ukupno potencijalnih površina. Poljoprivredni potencijali itekako postoje, ali da bi se oni iskoristili nužna su nova ulaganja i modernizacija proizvodnje, a prije svega sređivanje poljoprivrednog tržišta pri čemu se naravno misli na prekomjeran uvoz koji godinama koči domaću poljoprivrednu proizvodnju. Stoga je i izrađen detaljan program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem na području općine Čapljina, a koji će biti razmatran i na sjednici Općinskog vijeća koje bi ga trebalo na kraju i usvojiti. U Čapljini je skoro pet tisuća hektara obradivog zemljišta od čega se tek oko 50 posto koristi u procesu proizvodnje. Tako je čak 50 posto potencijalno obradivog zemljišta zapravo neobrađeno i baš u tome leži ogroman potencijal budućeg razvoja poljoprivredne proizvodnje u općini Čapljina. U ovaj program uključene su i odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBIH koji predviđa sankcije i pristojbe za (ne)održavanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom ili državnom zemljištu. U slučaju da korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu ne izvijesti županijsko ministarstvo u skladu s odredbama spomenutog Zakona ili vlasnik ne izvijesti općinsko tijelo onda plaća pristojbu za neobrađeno obradivo zemljište za tekuću godinu u rasponu od 50 KM (VI. katastarska klasa) do 300 KM (za I. katastarsku klasu). Isto tako predviđeno je da korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i vlasnik koji se ne bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao osnovnom djelatnošću plaća posebnu pristojbu u visini od 200 KM po hektaru za podignute a za zapuštane plantaže.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura