S dodatnim objašnjenima o načinu odabira sugovornika i provedenog istraživanja američkog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) o popularnosti političkih stranaka i predsjedničkih kandidata, došlo se do vrlo zanimljivih podataka o tome koliko će glasova osvojiti političke stranke među svojim nacionalnim biračkim tijelom. Kada se ima na umu da je na posljednjim izborima ukupno glasovalo iznad 1,7 milijuna birača te kada se uzmu u obzir brojevi o odzivu i glasovanju hrvatskih birača u BiH, onda se već sada može govoriti o određenim ozbiljnim pokazateljima raspoloženja birača. Naime, NDI-jevo istraživanje ukazalo je da bi HDZ BiH te eventualno koalicija HDZ 1990. i HSP BiH imali zastupnike u državnom Parlamentu. Inače, prema tome istraživanju, HDZ je ukupno četvrti po potpori u ovoj anketi i za ovu stranku bi glasovalo sedam posto birača.

Istraživanje u brojkama

To je tri puta veća potpora nego što, prema istraživanju, dobivaju prvi oponenti iz HDZ-a 1990. i HSP-a BiH. Kada se to usporedi s brojkama među Hrvatima koji su glasovali na posljednjim izborima, onda se može zaključiti da bi ovu stranku poduprlo 66,64 posto ispitanih Hrvata. Izraženo u brojkama prema odzivu na posljednje izbore, to govori o sadašnjoj potpori 119.000 birača. Druga je, prema tome izračunu, među Hrvatima koalicija HDZ 1990. i HSP BiH koja ima potporu od 23,89 posto. Inače, prema NDI-ju, u ukupnoj populaciji u BiH ova stranka ima potporu 1,7 posto birača. Izraženo u glasovima, prema NDI-ju, za ovu bi koaliciju sada glasovalo 28.900 birača. Treća stranačka grupacija među hrvatskim biračima je Narodna stranka Radom za boljitak za koju bi, prema istraživanju, glasovalo 5,66 posto ili tek nekoliko tisuća birača. Valja reći da prema ovome izračunu SDP može računati na 2,55 posto glasova Hrvata, a HSS-NHI oko 1,26 posto.

Predsjednički kandidati

Sličan je odnos raspoloženja birača i za federalni Parlament. Tek za jedan posto se mijenja odnos između dvije vodeće stranačke grupacije. Kada je, pak, u pitanju član Predsjedništva BiH, tu je odnos bitno drukčiji. Iako po izračunu za HDZ-ovu kandidatkinju glasuje iznad 50 posto birača, točnije 50,45, valja reći da kandidat HDZ-a 1990. Martin Raguž stoji puno bolje od svoje stranke. Naime, za njega bi glasovalo tek 14 posto birača manje nego za kandidatkinju Krišto. Raguž samostalno bolje stoji od koalicije koja ga podupire za nekih deset posto.

Prema ovoj projekciji, kandidat SDP-a Željko Komšić, kojega podupire i 5% hrvatskih birača, zasigurno najviše profitira što su Hrvati međusobno podijeljeni na više kandidata. Izvjesno je i da će zasigurno ulazak u državni Parlament od Hrvata osigurati tek HDZ BiH, dok će HDZ 1990. i HSP BiH vjerojatno imati zastupnike u federalnom Parlamentu.

Više od pola zaposlenika u ovoj industriji namjerava napustiti radno mjesto u sljedećoj godini