Današnji blagdan svete Barbare dan je u kojemu mnogi katolici siju pšenicu koja je, kao simbol rasta novog života, jedan od neizostavnih elemenata blagdanskog ukrašavanja kuće, ali i trpeze. No, u Hrvata katolika postoje razlike koje su plod regionalnih specifičnosti, pa tako ne siju svi pšenicu na svetu Barbaru; dapače, čini se kako veći broj ovaj običaj upražnjava na svetu Luciju (13. prosinca). Uvijek je zanimljivo slušati i argumentaciju "obje strane" kada je riječ o ovim običaju, pa tako svaka od njih gorljivo brani svoje uvjerenje no tomu kada treba sijati pšenicu.
No, u srži je zapravo osnova ista, pšenica je simbol novog života te se kao takva savršeno uklopila u vjersku poruku Božića-Kristovo rođenje koje donosi nadu i svijetlo u svijet.
Sijanje pšenice vrijeme Došašća nije samo specifičnost hrvatskih božićnih običaja budući da slične prakse možemo pronaći i u nekim drugim europskim zemljama. Primjerice, "pšenica svete Barbe" je tradicionalni običaj iz južne Francuske, koji počinje 4. prosinca, a kojim se sjeme pšenice sadi u tri male zdjelice kao simbol prosperiteta za nadolazeću godinu. Ritual uključuje sadnju sjemena na vlažnu vatu u zdjelicama koje predstavljaju Sveto Trojstvo, a ako klice do Božića narastu jake i zelene, to označava dobru žetvu i sreću.