Znanstvenici su razvili najprecizniji atomski sat dosad, a njegova bi točnost u budućnosti mogla dovesti i do promjene načina na koji definiramo sekundu. Uređaj koji su izradili istraživači Centra za kvantne tehnologije (CQT) u Singapuru može mjeriti vrijeme do 19 decimalnih mjesta. Sat se temelji na elementu luteciju, čija su svojstva, pokazalo se, iznimno pogodna za precizno mjerenje vremena. Prema rezultatima objavljenima u časopisu Nature, neizvjesnost mjerenja iznosi samo 1 x 10⁻¹⁹. Toliko je stabilan da bi, kada bi radio bez prestanka, izgubio jednu sekundu tek nakon više od 260 milijardi godina, prenosi Daily Mail.
Atomski satovi mjere vrijeme praćenjem promjene energetskog stanja elektrona u atomu. Frekvencija te promjene karakteristična je za svaki element, a laser usklađen s tom frekvencijom omogućuje iznimno precizno brojanje vremena. Od 1960-ih svjetski standard temelji se na ceziju, no novije generacije optičkih satova koriste elemente poput stroncija, iterbija i aluminija, čiji atomi osciliraju mnogo brže.
Singapurski tim s lutecijem radi više od desetljeća. Njegova velika prednost je što je prijelaz u atomu lutecija vrlo malo osjetljiv na promjene temperature i magnetskog polja, koje mogu utjecati na preciznost drugih satova. Znanstvenici su točnost dodatno provjerili uspoređujući dva lutecijska sata: njihovi su se „otkucaji“ podudarali sve do 19. decimalnog mjesta.
Takva preciznost otvara mogućnosti za otkrivanje sićušnih promjena gravitacije, istraživanje temeljnih pitanja fizike i još preciznije geodetske mjere. No upravo zbog ekstremne preciznosti usporedbe s drugim vrhunskim satovima zasad otežavaju čak i vrlo male razlike u gravitaciji na različitim visinama. Sljedeći je cilj smanjiti uređaj i pretvoriti ga u prijenosni sustav. Međunarodne institucije već razmatraju rezultate novih optičkih atomskih satova, a nova definicija sekunde mogla bi biti donesena 2030. ili kasnije. Lutecijski sat pritom donosi dosad najvišu razinu neovisno potvrđene preciznosti.
Otvori KEKS Pay
