- Znanje je temelj konkurentnosti i ključ dugoročnog razvoja - poručio je rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić na otvaranju četvrtog Sveučilišnog gospodarskog foruma, dodajući kako Sveučilište već godinama aktivno doprinosi europskom putu kroz projekte, digitalnu transformaciju i jačanje povezanosti s gospodarstvom. U uvodnim riječima naglasio je važnost povezivanja znanosti, obrazovanja, gospodarstva i politike, istaknuvši kako je forum "platforma za strateški dijalog i međusektorsku suradnju koja gradi društveni konsenzus o tome kuda želimo ići kao zajednica". Također je podsjetio da "europska budućnost Bosne i Hercegovine nije apstraktna ideja, već konkretna, mjerljiva i ostvariva", ali da zahtijeva "odlučnost, jasnoću vizije i suradnju koja počiva na znanju, inovacijama i otvorenosti za promjene".
Svijet u kojem živimo
Četvrti Sveučilišni gospodarski forum okupio je vodeće predstavnike akademske zajednice, gospodarstva i javnih institucija, na kojemu su istaknuti ključni izazovi i prilike u kontekstu europskih integracija, globalnih carinskih kretanja i sigurnosti digitalne infrastrukture. Događaj, koji se sve više profilira kao prostor strateškog dijaloga, održan je u novootvorenoj zgradi SUMIT-a u kampusu Sveučilišta u Mostaru u Rodoču. Ovogodišnje izdanje donijelo je tri tematska panela kroz koja su otvorena ključna pitanja za gospodarski i institucionalni razvoj Bosne i Hercegovine.
Podršku forumu u svojim obraćanjima dali su i visoki predstavnici izvršne vlasti i gospodarskih institucija Predrag Čović, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije, te prof. dr. sc. Zanin Vejzović, ministar gospodarstva u Vladi HNŽ-a, Ljiljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te prof. dr. sc. Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Pitanje europskih integracija otvoreno je kroz prvi panel pod nazivom "Pregovori o članstvu u EU - prilike i izazovi za bh. gospodarstvo u kontekstu europskih integracija". Panelistice prof. dr. sc. Mia Glamuzina (Gospodarska komora FBiH), Erna Kasumović (pomoćnica ravnateljice Direkcije za europske integracije BiH), Dijana Čampara (pomoćnica ministra u Federalnom ministarstvu trgovine) i Branka Augustinović (državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva RH) iznijele su analizu trenutačne pozicije Bosne i Hercegovine, uz prijedloge konkretnih koraka koji bi mogli ubrzati integracijske procese i potaknuti investicije. Zaključeno je kako buduće članstvo u Europskoj uniji može i mora postati poluga za jačanje domaćeg gospodarstva.
U drugom dijelu foruma raspravljalo se o promjenama carinske politike na globalnoj razini i njihovu utjecaju na domaće gospodarstvo.
- Globalne promjene u carinskoj politici oblikuju novu dinamiku međunarodne trgovine i izravno utječu na konkurentnost gospodarstava, osobito onih u Europi, ali i one u tranziciji poput Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu potrebno je strateški razmotriti kako usklađivanje sa suvremenim carinskim standardima i praksama može otvoriti vrata širem tržištu, ali i zaštititi domaću proizvodnju. Samo zajedničkim promišljanjem i djelovanjem možemo prepoznati i iskoristiti prilike koje proizlaze iz promjena u globalnoj trgovinskoj arhitekturi - poručio je moderator panela prof. dr. sc. Zdenko Klepić. Panelisti prof. dr. sc. Vjekoslav Vuković (Vanjskotrgovinska komora BiH) i prof. dr. sc. Branimir Skoko (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru) uputili su na potrebu proaktivnog djelovanja institucija kako bi se osiguralo konkurentno i stabilno poslovno okruženje, osobito za izvoznike. - Potrebno je čuti glas poduzetnika i uključiti ih u proces donošenja strateških odluka, ne kao promatrače, već kao aktivne sudionike koji razumiju stvarne potrebe tržišta - poručio je Vuković.
Poduzetnik Eugen Šušak iz TT Kabela upozorio je na negativan utjecaj sporih i neusklađenih carinskih procedura. - Mi već prilagođavamo proizvodnju europskom tržištu. Ova situacija može biti prilika za regiju da poveća konkurentnost. Navikli smo djelovati u uvjetima stalne krize i moramo biti spremni brzo se prilagoditi - rekao je Šušak, dodajući kako BiH mora jasno definirati svoje instrumente konkurentnosti u procesu približavanja EU. Damir Vidačak iz Asocijacije poduzetnika Hercegovine i član Upravnog odbora Udruge poslodavaca Federacije BiH istaknuo je kako se, uz političke reforme, mora ojačati glas realnog sektora jer bez njegove aktivne uloge teško je iskoristiti potencijal tržišnih promjena.
Središnja tema trećeg panela bila je digitalna sigurnost, s posebnim naglaskom na ulogu SUM CERT-a, institucijskog centra koji se bavi zaštitom informacijskih sustava na Sveučilištu u Mostaru.
- SUM CERT djeluje kao važan oslonac kibernetičke sigurnosti u akademskom i širem digitalnom prostoru Bosne i Hercegovine. Naše aktivnosti usmjerene su na prevenciju, otkrivanje i odgovor na sigurnosne incidente unutar Sveučilišta, ali i na jačanje nacionalne otpornosti kroz suradnju s drugim institucijama, CERT timovima i relevantnim tijelima. Kroz edukacije, tehničku podršku i razvoj sigurnosnih politika, SUM CERT aktivno doprinosi stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja u BiH - istaknuo je Vedran Mihalj, voditelj CERT-a Sveučilišta u Mostaru.
Povezivanje ljudi i ideja
Uz stručne rasprave, forum je poslužio i kao platforma za povezivanje ljudi i ideja iz različitih sektora Bosne i Hercegovine u cilju stvaranja konkretnih inicijativa koje mogu doprinijeti gospodarskoj i društvenoj transformaciji zemlje.
Posebna vrijednost foruma ogleda se upravo u njegovoj sposobnosti da nadilazi sektorske granice, okupljajući donositelje odluka, poduzetnike, istraživače i stručnjake na jednom mjestu. Tu važnu poveznicu u svom obraćanju istaknuo je i prof. dr. sc. Zanin Vejzović, ministar gospodarstva u Vladi HNŽ-a: - Ovaj prostor za mene ima posebno značenje, upravo ovdje sam napravio svoje prve korake u programiranju, što je oblikovalo moj profesionalni put. Danas, s istog mjesta, iz ovog impresivnog prostora, želim poslati poruku da gospodarski razvoj ne može počivati na izoliranim naporima. Kao što operativni sustav omogućava funkcioniranje cijelog računalnog sustava, tako i država mora stvoriti jasan okvir u kojem će gospodarstvo moći rasti. To možemo postići samo ako slušamo poduzetnike, razumijemo njihove potrebe i zajedno s akademskom zajednicom radimo na rješenjima. Forum je upravo prilika da ideje pretočimo u konkretne akcije i osiguramo stvarni napredak.
Zaključci doneseni tijekom panela i izneseni prijedlozi poslužit će kao temelj za buduće projekte i inicijative. •
