Cijene dionica padaju, inflacija ne popušta, smanjenje kamata više nije realno. Tako bi se ukratko mogle sažeti informacije koje dolaze sa svjetskih tržišta, na kojima glavnu ulogu opet igraju oni najjači. Nažalost, optimizma nema i čini se kako se u svijetu, kad god napravi neki korak naprijed i dođe blizu nekih dogovora, dogode i dva koraka unatrag pa situacija nije na početnoj točki, već je puno lošija. Došlo je i do pada cijena u tehnološkom sektoru, koji se relativno dobro držao, a analitičari ističu da je rast potaknut euforijom vezanom uz razvoj umjetne inteligencije te se postavlja pitanje koliko je on održiv.

- U posljednje vrijeme cijene dionica u tehnološkom i komunikacijskom sektoru prilično osciliraju. Uz to, tržište se kreće ovisno o makroekonomskim podacima, ponajviše onima koji ukazuju na kretanje inflacije - istaknuto je. Također, nema snažnijeg smanjenja kamatnih stopa. Kako BiH gleda prema Europi tako Europa gleda prema Americi, a svi posljednji makroekonomski podaci, citiramo američke analize, pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD-u i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno. Zbog toga čelnici FED-a već dulje vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo. Onda je jasno da ni Europska središnja banka neće biti nešto drukčijeg raspoloženja jer ni ovdje ne cvjetaju ruže, pogotovo nakon porasta inflacije u svibnju s 2,4 na 2,6 posto. Izgledno je da će ECB sniziti kamate već ovog mjeseca, no nema agresivnijeg smanjenja jer je situacija na Starom Kontinentu takva kakva je. Optimistični scenarij, koji zaziva svijet, kaže da bi do kraja godine moglo doći do smanjenja kamata u dva navrata, i to počevši od rujna jer se očekuje da bi od jeseni neke stvari mogle krenuti nabolje, iako je teško iz ove perspektive prognozirati što bi moglo krenuti nabolje.

I BiH će, jasno, osjećati silne poteškoće, odnosno osjeća ih otkad je sve krenulo. Međutim, čini se da je iz mjeseca u mjesec situacija sve teža. A zašto ako, primjerice, inflacija, konkretno u BiH, pada? Pa razlog je taj što je ova zemlja ovisna o uvozu, a ako ubrzava i raste inflacija u zemljama iz kojih uvozimo, jasno da ćemo ovdje imati više cijene, premda inflacije ovdje potpuno nestalo. To je komentirao i ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja. - Uvozi se roba po većim cijenama, veći su troškovi, a sve rezultira i na kraju većim cijenama u finalu, odnosno u prodaji. Tada se određenim tvrtkama stvara mogućnost ekstraprofita - kaže Ljuboja. Inflacija predstavlja opći rast razine cijena i mjeri se pomoću indeksa cijena na malo. U okviru tog indeksa su ponderirane količine proizvoda koji čine prosječnu potrošačku košaricu, kaže profesor Predrag Mlinarević za Nezavisne.

Međutim, budući da se inflacija računa kao postotna promjena vrijednosti potrošačke košarice u vremenu, moguće je da cijene jedne skupine proizvoda iz potrošačke košarice stagniraju, a drugoj skupini rastu. - Zato se događa da stopa inflacije ne odgovara promjeni cijena onih proizvoda koji se najintenzivnije kupuju, kao što su prehrambeni proizvodi. Da bi se njihove cijene preciznije pratile, trebalo bi formirati indeks cijena hrane i mjeriti njegove promjene kroz vrijeme - objašnjava. A stanovništvu BiH svaka marka je bitna, a "čarolije" da se nešto ostavi sa strane pa prebaci u idući mjesec, pa se za taj ostatak kupi nešto drugo, nestalo je u rukama bh. građana. Jer većina onog što se sada zaradi od plaće ide na ono osnovno, prehranu, račune, režije, kredite... Na kraju, kad se sve zbroji i oduzme, ne ostaje ništa. Vremena kad bi se dobila plaća pa se od nje nešto gurnulo ustranu završena su za većinu bh. građana. Sa strane se može ostaviti nešto jedino ako se radi i dodatni posao, no u ovakvoj zemlji, gdje je radno vrijeme definirano zakonom, a u osnovi i ne znamo koliko nam točno radni dan traje, teško je raditi neki dodatni posao.

Mjeseci koji će uslijediti bit će komplicirani, a mi na njih teško možemo utjecati. Međutim, postoji ono na što možemo, a to je opskrbiti se s dovoljno prehrambenih proizvoda iz vrta, što će zasigurno donijeti određene uštede kućanstvima. Drukčije ne može.

Od 1. studenoga uvodi se nova naknada za hrvatske građane