Procjena prema kojoj će zemljama zapadnog Balkana u idućih pet godina nedostajati gotovo četvrtina milijuna radnika, uz konstantan pad broja radno sposobnog stanovništva, govori o negativnim trendovima koji su karakteristika tržišta rada u BiH i ostalim zemljama okruženja te na ilustrativan način progovara o potrebi hitnih, dubinskih reformi koje moraju stvoriti nova radna mjesta, a istodobno osnažiti obrazovanje, produktivnost i konkurentnost.

Paradoksalna situacija
Novo redovito ekonomsko izvješće za zapadni Balkan, a koje je izradila Svjetska banka, pokazuje kako je zapadni Balkan suočen s paradoksom na tržištu rada - u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali usporedno s time i stope nezaposlenosti su visoke - iznad 10 posto, a udio u radnoj snazi je nisko, ispod 55 posto, osobito među ženama, mladima i starijim odraslima. Iz Svjetske banke upozoravaju i na lošu demografsku situaciju koja dodatno usložnjava stanje. Naime, jasno je kako je broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjen, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za gotovo 20 posto do 2050. Ako se nastave trenutačna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od više od 190.000 radnika u idućih pet godina, procjena je Svjetske banke.Da bi "otključao" ekonomski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sustava zdravstvene zaštite te povećanje stope udjela u radnoj snazi, osobito među ženama. Ulaganje u prometnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i učinkovitijem povezivanju tvrtki i građana, unaprjeđujući produktivnost.Uz to, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se potiče ekonomski rast, usporedno s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Poticanje konkurencije u ključnim sektorima, poput energetike i prometa, reforma državnih poduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startupovima omogućit će tvrtkama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitetu usluga.Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi podržati ekonomiju kroz financiranje, ulaganja, jamstva i osiguranje, ali istodobno i potaknuti digitalna i zelena unaprjeđenja, ističu iz Svjetske banke.Kada govorimo o gospodarskim kretanjima, očekuje se da će se ekonomski rast zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti.Kako bi se zadržao napredak u približavanju stupnju razvoja Europske unije, regija se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, ističu pritom iz Svjetske banke. Jasno je, naime, kako je u ovoj godini ekonomski rast usporen, a razlog Svjetska banka vidi u inflaciji koja je dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to unatoč solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i uz blagu relaksaciju, ostaje disciplinirana, tako da je deficit bio ispod 3%, a javni dug nastavio je kretanje silaznom putanjom.Prema prognozama redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan, kombinirani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosegnut će 3% u 2025., što je za 0,2 postotna boda niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1% u 2026., a zatim na 3,6% u 2027.

Strategije zapošljavanja
- Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Europske unije, ali ekonomski rast i dalje je nedovoljan da ispuni očekivanja građana - kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. - Kako bi se regiji pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja - kao što su poticanje većeg udjela na tržištu rada, unaprjeđenje vještina građana i jačanje tvrtki kroz digitalna poboljšanja - zaključila je ona. U kontekstu BiH ove bi godine realni rast BDP-a bio oko 2,6 posto, a od 2026. nadalje očekuje se ponovno ubrzanje rasta, dosegnuvši 3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., uz podršku snažnijih ulaganja, poboljšanja na domaćim tržištima rada i povoljnijih vanjskih uvjeta kako se gospodarstvo EU-a bude oporavljalo.

mnogima djeluje kao zgodno rješenje

Rad ‘na crno’ u Njemačkoj djeluje kao dobro rješenje, ali može skupo stajati

Ministar rada i socijalne politike FBiH

Delić: Nove generacije radnika očekuju drugačije uvjete i prilike

Cijene stanova otišle u nebo

Potražnja za montažnim kućama raste, ali nema radnika da ih grade

na području RS-a

Poslodavci traže provjeru radnika koji su na bolovanju

Provjerite ladice: Ako ste ovo kupili prije točno 3 godine, danas vrijedi mnogo više, a vrijednost i dalje raste