Politička kriza u BiH poprima nove razmjere nakon što je postalo jasno da uspostava izvršne vlasti sve manje ovisi o dogovoru o tome tko će činiti parlamentarnu većinu, a sve više o različitim uvjetovanjima nekim krupnim političkim pitanjima. Zbog političkih ucjena, blokirano je formiranje vlasti i postavlja se pitanje tko će odgovarati za to.
Uvjetovanja i problemi
Uz činjenicu da ne postoji parlamentarna većina na državnoj i federalnoj razini i da postoje pravne nedoumice koje bi zbog neusvajanja izmjena Izbornog zakona mogle zakočiti sam proces uspostave vlasti, sad se otvoreno postavljaju politički uvjeti i rade otvorene opstrukcije. Iz političkog Sarajeva stigla je jasna poruka da Vijeće ministara neće biti uspostavljeno prije nego što srpske stranke pristanu na usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana, odnosno aktivacije Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO savezu, poznatijeg kao MAP. Srpska strana odgovorila je zaustavljanjem daljnje uspostave i rada Zastupničkog doma Parlamenta BiH, jasno stavljajući do znanja da neće tolerirati situaciju u kojoj se u državnoj vlasti održavaju kadrovi propalog Saveza za promjene. Uvjetovanja se više se i ne kriju, što znači da ova šahovska partija može potrajati i da će se voditi vrlo otvoreno. Uvjetovanje se prenosi i na Predsjedništvo BiH koje se ionako nije proslavilo učinkom u prvih par mjeseci svog mandata. Blokade, uvjetovanja i opstrukcije prenose se lančano i prijete potpuno paralizirati državu. Dio zakonodavne vlasti na državnoj i federalnoj razini još nije uspostavljen, a o izvršnoj se govori samo u kontekstu spomenutih ucjena. Znalo se u povijesti daytonske BiH dogoditi da prva poslijeizborna godina prođe u nadmudrivanjima i pregovorima o uspostavi nove vlasti, ali čini se kako su sadašnje pozicije bošnjačke i srpske politike prilično zakovane na polaznim pozicijama.
Kao i mnogo puta do sada, ispaštat će država i njezini građani. U sjeni uvjetovanja oko imenovanja predsjedatelja Vijeća ministara BiH ostao je problem Federacije BiH, gdje se čeka na uspostavu Doma naroda, kao formalnog preduvjeta za proces imenovanja izvršne vlasti. Nekoliko županija do sada izabralo je izaslanike sukladno odluci Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koja je, pak, predmet osporavanja pred Ustavnim sudom. SIP je uputio požurnicu svim županijskim parlamentima koji do sada nisu dostavili liste kandidata za Dom naroda, ali cijela bi priča s popunom ovog doma mogla pasti u vodu ako Ustavni sud prihvati neku od upućenih žalbi.
Nema jamstva
No, čak i da se Dom naroda brzo popuni, a odluka SIP-a ne bude proglašena neustavnom po bilo kojoj osnovi, to ne jamči brzu uspostavu vlasti u Federaciji. Situaciju ovdje kompliciraju odnosi unutar bošnjačkog političkog spektra jer je jasno da je HDZ, odnosno koalicija oko HNS-a, nezaobilazan čimbenik pri sastavljanju federalne i državne vlasti. Tko će biti partner s bošnjačke strane i koliko će političkih subjekata sudjelovati u toj priči, u ovom trenutku vrlo je teško pretpostaviti. •
