Nakon sve većih problema na granici Srbije i Hrvatske, migranti u posljednje vrijeme spas pokušavaju pronaći i u BiH. Broj azilanata se povećava, no državna tijela tvrde kako BiH ne postaje dio tzv. balkanske rute, piše Večernji list BiH. Broj migranata u BiH povećao se u posljednje vrijeme, kako onih koji traže azil tako i onih koji možda namjeravaju nastaviti putovanje. S tim u vezi Vijeće ministara BiH formiralo je koordinacijsko tijelo koje čine predstavnici institucionalnih oblika Ministarstva sigurnosti - Odjela za imigraciju, Odjela za azil, Granične policije, Agencije za istrage i zaštitu, Službe za poslove sa strancima, kao i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te Ministarstva vanjskih poslova.
BiH, prema podacima Ministarstva sigurnosti, trenutačno raspolaže jednim azilantskim centrom u blizini Sarajeva, kapaciteta 154 kreveta. Centar je već popunjen, a kako je veliki broj tražitelja azila trenutačno u BiH, potvrđuju i iz nevladine organizacije “Vaša prava” koja, između ostaloga, pruža i besplatnu pravnu pomoć osobama koje traže azil u BiH. Tako je svih 10 migranata trenutačno smještenih u udruzi “Tempo” u Vogošći, prema podacima organizacije “Vaša prava”, iskazalo namjeru za podnošenje zahtjeva za dodjelu azila. Veliki je broj tražitelja azila u ovom trenutku. O brojevima ne mogu govoriti iz te organizacije, ali dovoljno je navesti razlog da su smješteni u Udruzi “Tempo” jer u azilantskom centru trenutačno nema mjesta za njihov smještaj. UNHCR, kao agencija UN-a za izbjeglice, pažljivo prati događanja vezana uz pojačani priljev izbjeglica i migranata u BiH, pogotovo u posljednjim mjesecima prošle te u prva dva mjeseca ove godine. Iz UNHCR-a ističu kako je ovako značajan porast broja dolazaka izbjeglica i migranata u BiH u posljednje vrijeme posljedica sve restriktivnije politike na granicama uzduž bivše tzv. balkanske rute, osobito na granici između Srbije i Mađarske te Srbije i Hrvatske, koja prisiljava ljude koji još uvijek dolaze i prolaze ovom regijom tražiti nove puteve kako bi pronašli zaštitu i sigurnost, a neki su u potrazi za boljim egzistencijalnim mogućnostima. S obzirom na to da je riječ o izbjegličkim obiteljima u kojima ima i djece od 16 godina te da ima i ozlijeđenih jer su pješice došli do BiH, iz UNHCR-a smatraju da je osiguranje odgovarajućeg smještaja za tražitelje azila u BiH prvenstveno u nadležnosti odgovornih tijela vlasti BiH. Ali UNHCR u BiH isto tako surađuje s udrugama civilnog društva kako bi se izbjeglicama osigurala neposredna humanitarna, kao i svaka druga pomoć. Tražitelji azila u BiH također mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć kod nadležne službe Ministarstva pravosuđa BiH. Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo je pravilnik o azilu u BiH. Tim pravilnikom propisuju se temeljna načela, nadležna tijela, uvjeti i način stjecanja izbjegličkoga statusa te privremenog boravka iz humanitarnih razloga. Pravilnik također propisuje prava i obveze tražitelja azila te priznatih izbjeglica u BiH. Tražitelji azila, shodno odredbama Zakona o azilu, moraju biti registrirani kako bi dobili karton tražitelja azila koji im je služio kao identifikacijski dokument. Po dobivanju kartona tražitelja azila imaju slobodu kretanja u BiH i za vrijeme dok su tražitelji azila ne mogu biti protjerani iz BiH. No, u nekim slučajevima ilegalni migranti pokušavaju izbjegavati kontrolu i propise BiH kako bi što prije došli do krajnjeg odredišta, a to su zemlje zapadne Europe. S druge strane, postoji problem prema kojemu sve više migranata boravi na otvorenom, primjerice na Ilidži kod Sarajeva, u džamijama i drugim objektima te nema točnih podataka o kojem broju migranata je riječ. Za sada Ministarstvo sigurnosti raspolaže podacima da je do polovine veljače otkriveno više od 300 ilegalnih migranata, a dnevno zahtjev za azil podnese oko 20 osoba. Kako je u posljednje vrijeme došlo do novog priljeva migranata, čini se da je taj broj još veći.•
