Pad kreditnih aktivnosti uvjetovan višegodišnjom financijskom krizom razlog je zbog kojeg komercijalne banke već drugu godinu za redom smanjuju broj svojih poslovnica, ali i djelatnika, na prostoru BiH. Umjesto širenja, na snazi je reduciranje ili pregrupiranje mreže vlastitih poslovnica, o čemu u svom posljednjim izvješću piše i Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
Reorganizacija sektora
Prema analizi koju je Agencija napravila, u prvoj polovini 2015. nije bilo bitnijeg širenja mreže ili organizacijskih dijelova banaka, što je posljedica financijske krize i smanjenog obujma poslovnih aktivnosti banaka. Banke su vršile reorganizaciju svoje mreže organizacijskih dijelova tako što su u većoj mjeri pravile promjene organizacijskog oblika, organizacijske pripadnosti ili adrese u sjedištu postojećih organizacijskih dijelova, ali i spajanje i ukidanje nekih organizacijskih dijelova, a sve u cilju racionalizacije poslovanja i smanjenja troškova poslovanja. Ovakvih promjena kod banaka iz Federacije BiH bilo je ukupno 13, i to 11 promjena na teritoriju Federacije BiH, jedna u Republici Srpskoj i jedna u Brčko Distriktu. Utemeljena su dva nova organizacijska dijela, ali ih je isti broj ukinut, a kod devet su izvršene promjene. Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH ističu kako su s navedenim promjenama banke iz Federacije BiH u prvih šest mjeseci ove godine imale ukupno 571 organizacijski dio, što je manje za 0,2 posto u odnosu na 2014. godinu.
Manji rast dobiti
Broj organizacijskih dijelova banaka iz Republike Srpske u Federaciji BiH (35) je promijenjen u odnosu na kraj 2014. godine, kada su bila 32 organizacijska dijela, što je povećanje od 9,4 posto. Agencija navodi kako u prvoj polovini ove godine nije zabilježena ni velika kreditna aktivnost komercijalnih banaka. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u prvoj polovini ove godine zabilježili su skroman rast od 2,9 posto ili 324 milijuna KM, tako da su iznosili 11,5 milijardi KM. Kod zabilježenog kreditnog rasta u prvih šest mjeseci ove godine treba imati u vidu utjecaj, odnosno učinke promjene tečaja švicarskog franka u siječnju 2015. godine, tako da je, realno, kreditni rast bio manji od prethodno navedenog. Krediti stanovništvu iznose 5,7 milijardi KM i zabilježili su rast od četiri posto ili 202 milijuna KM s udjelom od 49,2 posto u ukupnim kreditima. Krediti pravnim osobama iznose 5,8 milijardi KM i veći su za dva posto ili 121 milijun KM s udjelom od 50,8 posto. Ukupni nekvalitetni krediti zaključno s 30. lipnja 2015. godine iznose 1,6 milijardi KM, čime je zabilježen rast od dva posto ili 126 milijuna KM.
