Kad naoko u prirodi sve spava, u Hutovu je blatu u siječnju živo. Razlog - redovito godišnje prebrojavanje ptica vodarica. Za taj posao obučeni brojači obilaze terene ne samo u Hutovu blatu nego i rijeke koje gravitiraju tom području. Običnom čovjeku teško je zamisliti da se ptice broje jer su u stalnom pokretu, piše Večernji list BiH.
- Kao i prethodnih zima, ovo je vrijeme brojenja ptica vodenih staništa, dakle, ptica močvarica. Kod nas se ove godine brojenje ptica provodi od 7. do 27. siječnja. Druge europske zemlje imaju slične termine pa će se krajem ovog mjeseca sumirati rezultati i vjerojatno početkom veljače znati broj ptica u cijeloj Europi. Podaci koje prikupimo na rijekama Krupi, Bregavi, Buni, Trebižatu, Neretvi do Mostara i Hutovu blatu zbrajaju se i tako ćemo doći do broja ptica na ovom području. Koordinator Euroringa za BiH je Ornitološko društvo "Naše ptice" iz Sarajeva, koje će preraditi i upisati podatke iz cijele BiH i proslijediti asocijaciji "Bird Lay International" u London, gdje će se objediniti podaci iz svih europskih zemalja u kojima se vrši brojenje ptica. Kada se svi podaci objedine, znat će se broj ptica vodenih staništa u Europi - kaže Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u PP Hutovo blato, inače inženjer lovstva i zaštite prirode.
- Na poslu prebrojavanja trenutačno radi šest osoba, planiramo broj pojačati kad na red dođe Svitavsko jezero. Dok radimo na rijekama, nije nam potreban veći broj. Uz to, za veći broj brojača nemamo ni odgovarajuću opremu - durbine i slično, kako bismo mogli prepoznati ptice na daljinu. Ograničeni smo resursima, nadam se da će nam do kraja u pomoć doći ekipa iz Sarajeva, možda i Hrvatske, iz Metkovića, kako bismo mogli prebrojiti ptice i na velikim vodenim površinama te ih razvrstati - u vrste i broj.
Hipotetičko pitanje, kako znate da neke jedinke već prije nisu prebojane, ptice nisu statične?
- Za brojenje ptica postoji metodologija. Primjerice, snima se fotoaparatom segment po segment nekog područja pa se stavi na ekran i broji pojedinačno ili "skopom", odnosno pojačalima i durbinima pregleda teren. Krene se od jedne točke i malo-pomalo pomiče dok se na tom dijelu ne završi. Tu su i brojači - netko broji po jednu pticu, netko dvije, netko pet… Za to postoje mehanički i elektronski brojači. Postoje i za to pravila. Tako dođemo do zaključka ne samo o broju nego i o vrstama ptica, što je vrlo bitno. Mi u Hutovu blatu imamo glavatu patku koja je kritično ugrožena vrsta. Kod brojimo, moramo razabrati mužjake i ženke. Posljednjih godina bile su dvije trećine mužjaka. To moramo raditi kako bi ornitolozi i biolozi pokušali odgovoriti zašto se događa taj nerazmjer. Inače, ta je vrsta u Hutovu blatu relativno česta, dok je u nizu drugih zemalja Europe godinama nisu vidjeli, u nekim je dijelovima Europe pred izumiranjem.
Postoji li neka ugrožena vrsta prisutna na našem području?
- Sve ovisi o kategorizaciji. Primjerice, Hutovo blato ušlo je u Ramsar (Ramsarska konvencija regulira aktivnosti i međunarodnu suradnju u gospodarenju, očuvanju i zaštiti 625.000 četvornih kilometara močvara u svijetu, usvojena je 1971. u Ramsaru, Iran) zbog patke njorke i malog kormorana, ali oni su se izvukli. Svijet i Europa za njihovu su zaštitu izdvojili novac i te su se vrste oporavile. Zato se ptice i broje. Te dvije vrste su se, doslovce, izvukle iz krize, a sada su ugrožene spomenuta glavata patka, lokalni naziv riđak, potom divlja grlica. Nije to grlica koju se sreće po naseljima, nego divlja grlica koja zimuje u Africi. Gnijezdi se na Hutovu blatu, u šumama bjelogorice. U rujnu se sjate na imanjima i poljoprivrednim površinama i krajem tog mjeseca lete za Afriku. To je trenutačno desetkovana vrsta u Europi. Kod nas je ima još, kao i glavate patke. Ornitolozi iz Slovenije pričali su mi da već deset godina nisu vidjeli grlicu, a kod nas je normalna pojava. Uvijek kažem - Hutovo blato je čudo. Pokušavamo je skinuti s liste lovnih vrsta i zaštititi je. Kod nas je, po Zakonu o lovstvu, ona još uvijek lovna vrsta. Procjena je da zemlje bivše države imaju deset posto cjelokupne europske populacije grlice - kaže ing. Vekić.
- Razlog zašto je ugrožena nije samo lov, tu je i intenzivna poljoprivreda kojom joj nestane staništa pa nema hrane, insekti kojima se hrane uništavaju se pesticidima. Gledano ukupno, dojam je da svega ima manje, no na Hutovu blatu nema tako izrazitih nestanaka pojedinih vrsta.
