U istraživanju sa Sveučilišta Harvard, koje u časopisu JAMA Internal Medicine, navodi da su zdravstveni rizici dugotrajnog konzumiranja maslaca znatno veći u usporedbi s biljnim mastima i uljima. Prema njihovim nalazima, ukupna smrtnost je znatno viša kod onih koji se ne odriču maslaca na kruhu. Također, ti pojedinci su podložniji riziku od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Istraživačka skupina koju je predvodio Daniel Wang, a u kojoj su sudjelovali i ugledni epidemiolozi Walter Willett i Meir J. Stampfer, analizirala je podatke više od 220.000 ljudi. Ispitanici su svake četiri godine izvještavali o svojim prehrambenim navikama. Nakon praćenja koje je trajalo do 33 godine, pokazalo se da je smrtnost među onima koji su najviše konzumirali maslac bila za 15% viša nego kod onih koji su ga konzumirali najmanje. S druge strane, najviša konzumacija biljnih masti i ulja bila je povezana sa 16% nižom smrtnošću u usporedbi s onima koji su ih najmanje koristili, piše nova.rs.
"Ljudi bi možda trebali razmotriti ovu jednostavnu promjenu u prehrani i zamijeniti maslac maslinovim ili sojinim uljem“, rekao je Wang. To bi moglo donijeti značajne i dugoročne koristi za zdravlje. Ipak, istraživači su upozorili da nisu sva biljna ulja jednako korisna. Maslinovo, repičino i sojino ulje pokazala su se kao povoljna, dok kukuruzno i laneno ulje nisu imala značajan pozitivan utjecaj na zdravstvene rizike.
Nije riječ samo o mastima
Biljna ulja sadrže više nezasićenih masnih kiselina koje su korisne za srce i krvne žile te mogu imati protuupalno djelovanje. Suprotno tome, životinjske masti uglavnom sadrže zasićene masne kiseline, čija je dugotrajna konzumacija povezana s kardiovaskularnim bolestima i drugim zdravstvenim problemima. Zato većina prehrambenih smjernica preporučuje korištenje biljnih ulja, dok savjetuje umjereno korištenje životinjskih masti.
