Novi geopolitički odnosi koji kao posljedicu imaju namjeru Europske unije da snažnije ulaže u vlastite industrijske kapacitete, skrati lance opskrbe te u konačnici osnaži proizvodnu komponentu svojih gospodarstava, pružaju priliku i Bosni i Hercegovini da se pozicionira kao jedan od strateških partnera. No, preduvjet je da zemlja ima uređen institucionalni i pravni okvir, kao i administraciju koja će biti brza i učinkovita, piše Večernji list BiH.
Zanimljiva destinacija, ali...
Doc. dr. Faruk Hadžić, predavač na Sveučilištu SSST i makroekonomski analitičar za Večernji list ističe da se u kontekstu nove industrijske politike Europske unije, koja sve snažnije naglašava reindustrijalizaciju, skraćivanje lanaca opskrbe i stratešku autonomiju, Bosna i Hercegovina objektivno pojavljuje kao potencijalno zanimljiva destinacija za dio ulaganja iz EU-a. Uputio je pritom i na komparativne prednosti bosanskohercegovačkog gospodarstva koje uključuju geografsku blizinu tržištu EU-a, kulturnu i poslovnu kompatibilnost te činjenicu da BiH već ima dugogodišnje industrijsko iskustvo u metalskoj, drvnoj, elektro i automobilskoj industriji predstavlja zaista stvarne komparativne prednosti.
U tom smislu BiH može, naglasio je, igrati ulogu “nearshoring” lokacije za europske kompanije koje žele smanjiti ovisnost o udaljenim tržištima i povećati otpornost svojih proizvodnih lanaca.
Međutim, važno je naglasiti da se potencijal sam po sebi ne pretvara automatski i u investicije. Europski investitori danas, više nego ikada, traže predvidiv institucionalni okvir, pravnu sigurnost i učinkovitu administraciju, naglasio je Hadžić, dodavši kako upravo tu BiH još uvijek zaostaje jer kompleksna struktura vlasti, spori administrativni procesi i nedovoljno koordinirane ekonomske politike često djeluju kao odvraćajući čimbenik.
Drugim riječima, ističe, BiH jest zanimljiva na papiru, ali u praksi mora aktivnije raditi na uklanjanju prepreka koje investitorima povećavaju troškove i neizvjesnost.
Hadžić se osvrnuo i na druge segmente koji mogu pozicionirati Bosnu i Hercegovinu u smjeru snažnijeg investicijskog zamaha. Ističe tako kako dodatna prilika za BiH leži u činjenici da Europska unija kroz zelenu i digitalnu tranziciju traži partnere koji mogu odgovoriti na nove industrijske standarde, uključujući energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju i digitalizaciju proizvodnje.
- BiH, sa svojim energetskim potencijalima, industrijskom tradicijom i relativno konkurentnim troškovima rada, može biti dio tog procesa, ali samo ako usporedno jača regulatorni okvir, infrastrukturu i obrazovni sustav usklađen s potrebama suvremene industrije - zaključio je Hadžić.
Osnaživanje Europe
Europsku odlučnost u gradnji vlastitih proizvodnih kapaciteta najbolje oslikava izjava predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste koji je u rujnu na Forumu nove ekonomije poručio kako Europa mora ići naprijed, transformirati se, usuditi se gledati dalje.
- Mora se mobilizirati kako bi obnovila konkurentnost europskog gospodarstva, ojačala našu sigurnost i potvrdila se u multipolarnom svijetu - naglasio je tom prilikom.
Jasno je kako je snaga Europe, odnosno Europske unije, ali i saveznika poput Velike Britanije, u njihovu jedinstvenom pogledu na ekonomsku poziciju u svijetu, a promijenjene okolnosti, prema svemu sudeći, mijenjaju percepciju i odnos prema vlastitim kapacitetima i potencijalima koji su izdašni te koje treba staviti u funkciju održivog razvoja, prilagođavajući pritom primjenu visokih ekoloških standarda realnijim datumima te vodeći računa o potrebi fazne prilagodbe. Makroekonomske projekcije stručnjaka Europske središnje banke govore kako ima razloga za optimizam.
Gospodarstvo europodručja pokazuje se otpornim unatoč izazovnom globalnom okružju. U trećem tromjesečju 2025. realni BDP povećao se za 0,3%, što je više nego u rujanskim projekcijama. Taj rast uslijedio je nakon kolebljivih kretanja u prvoj polovini godine, koja su proizišla iz ubrzanih aktivnosti zbog viših trgovinskih carina SAD-a i povezane neizvjesnosti te snažnih fluktuacija podataka za Irsku, navode u izvješću, potvrđujući kako bi domaća potražnja trebala i nadalje biti glavni pokretač rasta u europodručju, poduprta rastom realnih plaća i zaposlenosti u uvjetima otpornih tržišta rada s rekordno niskim stopama nezaposlenosti. Očekuje se, smatraju, da će domaćem gospodarstvu doprinijeti i dodatna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu najavljena ove godine, posebno u Njemačkoj, te poboljšani uvjeti financiranja koji proizlaze iz smanjivanja ključnih kamatnih stopa od lipnja 2024. •
Otvori KEKS Pay
