Povodom blagdana Velike Gospe, Facebook stranica Digitalni arhiv Široki Brijeg povela je svoje pratitelje na jedinstveno povijesno putovanje kroz stoljetnu tradiciju hodočašća na Široki Brijeg.

Objavili su rijetke arhivske zapise i fotografije koji svjedoče o proslavama ovog velikog blagdana u dva sasvim različita razdoblja: od dopisa mostarskog lista „Narodna sloboda” iz 1923. godine o skromnijoj, poslijeratnoj proslavi i uslišanim molitvama, do fotografija fra Ante Marića i zapisa iz lista „Naša ognjišta” iz 1979. godine, kada se na Brijegu slilo više od 40 tisuća vjernika i tisuće bosonogih pokornika: 

"Gospino svetište na Širokom Brijegu privlači pobožne hodočasnike u sve većem broju. Ne samo iz Hercegovine i Duvna već iz udaljenih krajeva Domovine. S povećanjem broja Gospinih štovatelja kao da se produbljuje i molitveno-pokornički duh. I kao da se sve jače razbujava sakramentalni život.

Podatci o ljetošnjoj proslavi Velike Gospe neodoljivo na to upućuju: Devetodnevna priprava i blagdan Gospina Uznesenja privukli su u širokobriješko svetište više od četrdeset tisuća vjernika, svih uzrasta i najraznovrsnijih zvanja.

Kroz tih deset milosnih dana golemo se mnoštvo ispovjedilo, a pričestilo se preko dvadeset i tri tisuće osoba. U tom mnoštvu zapaženo je i nekoliko tisuća bosonogih hodočasnika, koji su na taj način očitovali svoje pokorničko raspoloženje. Među bosonogim pokornicima bio je velik broj mladića i djevojaka. Na sam Gospin blagdan vjernicima su stajala na raspolaganju 62 ispovjednika iz raznih biskupija i redovničkih zajednica.

Stjecajem okolnosti ove su godine propovjednici bili mjesni i susjedni svećenici. Tako je na uočnicu Velike Gospe propovijedao kočerinski kapelan fra Mićo Pinjuh, a na glavnoj blagdanskoj misi širokobriješki gvardijan fra Jozo Pejić. Obojica su govorili zanosno i puk ih je slušao netremice.

Datum fotografija: 15. kolovoza 1979.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografija: fra Ante Marić
Arhiv: privatni arhiv, fra Ante Marić ", navodi se u objavi.

A u tekstu iz 1923. piše: 

Sjećajući se pregjašnjijh vremena, kad bi u oči Velike Gospojine u večer došlo toliko mnoštvo stranaca, da bi sve oko crkve prekrilo. Sjećaju ći se toga, sada bi rekao, da se Gospojina više i ne slavi. Malo u večer stranaca, nema vatrometa; gotovo sve tiho.

Svatko bi pomislio, da se je u puku utrnula vjera i da je ohladilo štovanje B. D. Marije.

Jest mnogo je manje vanjskoga, svjetskoga veselja i svečanosti bilo ove godine nego predratnijh godina, ali je i ove godine bilo dosta pobožnih hodočasnika iz svih krajeva Hercegovine. Bilo ih je priličan broj, koji su iz udaljenih mjesta došli bosi, da učine pokoru za svoje grijehe ili da isprose kakovu milost po zagovoru B. D. Marije.

Uvjeren sam, da su i ove godine mnogi primili obilne milosti po zagovoru B. D. Marije, kao što je jedna osoba lani primila. Ta osoba pripovjeda, da je bila bolesna, pa da je učinila zavjet, da će na Gospojinu otići na Široki Brijeg. Kad je ta osoba ispunila zavjet i kad se je ispovjedila i pričestila, odmah se je osjećala zdravom.

Naziv novina: Narodna sloboda
Urednik: Marijan Hrkać
Izdavač: Konsorcij Narodne slobode
Tiskara: Hrvatska tiskara F.P. Mostar
Broj: 25. god V.
Broj stranica: 4
Datum: 24. kolovoza 1923.
Arhiv: Hercegovačka franjevačka provincija

Aerodrom u Hrvatskoj ostao bez odobrenja za korištenje, zrakoplovi ne mogu poletjeti