Politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini nastavlja se ubrzano narušavati nakon što su vlasti Republike Srpske proglasile stupanje na snagu zakona kojima se osporavaju državne institucije, na što su žestoko reagirali bošnjački politički dužnosnici najavljujući akcije domaćih institucija te tražeći potporu međunarodne zajednice, čije uključivanje u ovaj sukob ostaje još uvijek na verbalnoj razini. Ovo se događa u razdoblju kada međunarodna zajednica nema jasan plan djelovanja u Bosni i Hercegovini, što otvara prostor za institucionalne sukobe i daljnju destabilizaciju zemlje. Nedostatak koherentnog pristupa međunarodnih aktera dodatno komplicira situaciju i ostavlja domaćim političkim elitama širok manevarski prostor za donošenje odluka koje druga strana teško osporava. U biti, i posljednja kriza uzroke ima u sukobljavanju separatističkog i unitarističkog koncepta uz štetno uplitanje međunarodne zajednice. Naime, to je i dovelo do procesuiranja Milorada Dodika.
Tužiteljstvo istražuje
Sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu dodatno je privukao pozornost javnosti. Dodik je nakon susreta izjavio: "Bošnjaci iz Sarajeva žele ratni sukob i to je jasno. To sam rekao predsjedniku Srbije. Žele eliminirati Republiku Srpsku i 'osvetiti se Srbima'". Vučić je izrazio zabrinutost zbog insinuacija da se priprema ratni sukob u BiH. - Mi znamo čitati Daytonski mirovni sporazum. Oni u tom duhu žele ukinuti RS. Srbija se zalaže za mir i uvijek ćemo u svakom trenutku dati sve od sebe - poručio je Vučić.
Tema BiH bila je predmet konzultacija u Vijeću sigurnosti UN-a na zahtjev Rusije, gdje se raspravljalo o ulozi visokog predstavnika u BiH. Ove konzultacije održane su u neformalnom formatu, bez konkretnih zaključaka, no dale su novu dimenziju cijelom slučaju. U međuvremenu Tužiteljstvo BiH potvrdilo je da u punom kapacitetu provodi istražne radnje vezane uz sumnju u napad na ustavni poredak BiH. - U vezi s aktualnim događanjima obavještavamo vas da Tužiteljstvo BiH od prosinca 2024. godine provodi istražne radnje zbog sumnje da je počinjeno kazneno djelo napada na ustavni poredak iz članka 156. Kaznenog zakona BiH - navedeno je u priopćenju. U nadolazećim danima očekuju se daljnji pravni i politički odgovori na ovu krizu. I dok međunarodna zajednica poziva na dijalog i stabilnost, unutarnji politički akteri ostaju podijeljeni oko budućnosti institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaz kojim su proglašeni zakoni koji osporavaju djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) na području entiteta, uslijedile su brojne reakcije kako iz BiH tako i iz međunarodne zajednice. Ovaj potez smatra se najradikalnijim institucionalnim izazovom bosanskohercegovačkom ustavnom poretku od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Bošnjački čelnici ocijenili su Dodikov potez kao pokušaj podrivanja suvereniteta države i najavili pravne i političke korake. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, s predsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH Denisom Zvizdićem i zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Kemalom Ademovićem podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih zakona, tražeći i hitne privremene mjere koje bi spriječile njihovu primjenu. - Protupravno djelovanje tijela vlasti bh. entiteta RS zahtijeva odlučno i jedinstveno djelovanje svih državnih dužnosnika u Bosni i Hercegovini. Pokušaji podrivanja neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH predstavljaju izravnu prijetnju miru i stabilnosti u državi i regiji - poručio je Bećirović.
Međunarodni dužnosnici i diplomatska predstavništva pojačali su pritisak na vlasti u Banjoj Luci. Voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH Luigi Soreca istaknuo je da su "jednostrani postupci kojima se narušavaju nadležnosti državnih institucija neprihvatljivi". Također je naglasio da "međunarodna zajednica neće zatvoriti oči pred narušavanjem ustavnog poretka u BiH". Soreca je dodao: "Europska unija poziva sve političke aktere u BiH da se suzdrže od daljnjih eskalacija i da pronađu rješenja kroz dijalog unutar ustavnog okvira". Turska je također jasno osudila odluke Republike Srpske, pozivajući na dijalog i suzdržanost.
Poziv policije RS-a SIPA-i
- Očuvanje mira i stabilnosti moguće je samo kroz razum i suzdržanost. Turska snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine - navedeno je u priopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova. S druge strane, Milorad Dodik odbacio je optužbe da pokušava rušiti ustavni poredak, tvrdeći da samo štiti nadležnosti koje Republici Srpskoj pripadaju prema Ustavu BiH. - Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Daytonskom mirovnom sporazumu - izjavio je Dodik. Situacija je dodatno postala napetija nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske pozvalo pripadnike SIPA-e da se priključe entitetskoj policiji, što se tumači kao pokušaj jačanja entitetskih sigurnosnih snaga i institucionalnog odvajanja od državnih struktura. U kontekstu ovih događanja hrvatska politička elita u BiH uglavnom se drži postrani, koristeći strategiju "low profile" i osluškujući daljnji razvoj situacije. Lideri Hrvatskog narodnog sabora (HNS) naglasili su važnost očuvanja institucionalne stabilnosti i dijaloga unutar ustavnog okvira BiH.
Otvori KEKS Pay
