U suvremenom svijetu špijunaža više ne izgleda kao nekada. Umjesto profesionalnih agenata, strane obavještajne službe sve se češće koriste običnim građanima. Prema pisanju Politica, sigurnosne službe upozoravaju da zemlje poput Rusije i Irana sve češće regrutiraju Europljane za provođenje špijunaže, sabotaža i drugih destabilizirajućih aktivnosti. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da ti ljudi često nemaju nikakvu prethodnu povezanost s obavještajnim svijetom.
Youssef Ait Daoud, voditelj odjela za obavještajne prijetnje u nizozemskoj policiji, ističe kako se radi o velikoj promjeni u načinu djelovanja stranih službi. Umjesto slanja vlastitih agenata, sada koriste lokalne civile, često regrutirane putem interneta. Motivi su različiti: novac, znatiželja ili želja za uzbuđenjem. Ponekad se, kako navodi, regrutacija svodi na jednostavne ponude poput: "Želiš li zapaliti nešto za 5000 eura?" Ovakav pristup naziva se "zločin kao usluga", model u kojem naručitelj ostaje skriven, a izvršitelji su lako zamjenjivi i teško povezivi s državom koja stoji iza operacije.
Iako su pokušaji stranog miješanja u Europi prisutni godinama, njihov intenzitet značajno je porastao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Aktivnosti uključuju vandalizam, kibernetičke napade, širenje dezinformacija i sabotaže infrastrukture. Primjerice, još 2018. godine Nizozemska je protjerala ruske agente zbog pokušaja hakiranja međunarodne organizacije za kontrolu kemijskog oružja. Danas su takve operacije učestalije i sofisticiranije.
Za razliku od terorista, koji često djeluju iz ideoloških motiva i ostavljaju tragove, ovakvi "privremeni agenti" djeluju u sivoj zoni između rata i mira. Njihove aktivnosti često se odvijaju online, a komunikacija se nerijetko vodi putem aplikacija poput Telegrama. Zbog toga je sigurnosnim službama znatno teže otkriti i dokazati njihovu povezanost sa stranim državama. Zanimljivo je da među regrutiranima ima mnogo mladih, ali i osoba u tridesetima. Nedavni slučaj u Nizozemskoj uključivao je troje 17-godišnjaka koji su, prema sumnjama vlasti, pokušali prikupljati podatke o internetskom prometu oko važnih institucija u Haagu. Navodno su djelovali po nalogu skupine povezane s ruskom državom, a mete su uključivale međunarodne organizacije i diplomatska predstavništva.
Zbog rastuće prijetnje, europske države počele su upozoravati građane na opasnosti ovakvih regrutacija. Njemačka je pokrenula javnu kampanju protiv "potrošnih agenata", dok je Nizozemska dodatno postrožila zakon o špijunaži. Novi zakon omogućuje kažnjavanje i onih koji prenose informacije stranim državama čak i kada se ne radi o državnim tajnama, ali pod uvjetom da se dokaže svjesna suradnja. Iako Rusija prednjači u medijskim izvještajima o miješanju, sigurnosne službe kontinuirano upozoravaju i na aktivnosti Kine i Irana. U kontekstu pritiska na disidente i dijasporu, popis uključenih zemalja još je širi.
Otvori KEKS Pay
