Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Za istu količinu proizvedene struje cijena naknade može skočiti dvostruko

Elektroprivredi HZ HB obračunata je viša obveza naknade u iznosu od 6,180.465,18 KM za korištenje hidroakumulacije HE Rama u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 30. lipnja 2019., stoji u ekspertizi
07. prosinca 2021. u 08:00 0 komentara 732 prikaza

Sudski procesi koje pojedine općine vode protiv Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a zbog iznosa naknada za korištenje hidroakumulacijskih objekata privlače pozornost i struke. Večernji list došao je u posjed jedne od ekspertiza kojom se, piše autor, dokazuje da se zakonska rješenja iz ovoga područja pogrešno tumače. U ovom trenutku zakon se tumači tako da naplata naknada ide po cijeni električne energije, a koja je pak promjenjiva kategorija, umjesto po proizvedenom kilovatu.

Drugim riječima, stav je Elektroprivrede, plaća se za nešto što nisu proizveli te su ustrajni u stavu da trebaju plaćati suvislo, odnosno uzimajući u obzir proizvedene kilovate. Večernji list imao je uvid u ekspertizu kojom se pobija dosadašnji način tumačenja Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata izgrađenih na potopljenom području. Ključni dio ekspertize je konačni godišnji obračun koji služi kako bi onemogućio pojavu naglih, ogromnih skokova, ali i moguću pojavu velikih smanjenja apsolutnog iznosa naknade.

Naime, zbog činjenice da u cijenu naknade ulazi, osim fiksne naknade, i cijena električne energije, a koja se pak može mijenjati u istom danu, dolazi do mogućnosti različitih iznosa naknade na kraju obračunskoga razdoblja. Tako je teorijski moguće da se za istu količinu proizvedene struje plati i dvostruko veća naknada, a kako bi se takvi skokovi spriječili, ekspertiza upućuje na zakonom predviđen instrument konačnog godišnjeg obračuna koji varijable u modelu izračunavanja naknade postavlja na nulu te u konačnici ne favorizira primatelja naknade niti destimulira obveznika i obratno.

Godišnji obračun

Ekspertiza pritom upozorava kako linearna, mehanička primjena koeficijenta može dovesti do netržišnog, nerealnog i pristranog povećanja ili smanjenja iznosa naknade, a to nije, niti može biti, ističe se, cilj zakonskih članaka. Ekspertiza navodi kako bi cilj zakona trebao biti fino, tržišno podešavanje fiksne naknade sukladno svakom povećanju, odnosno smanjenju cijena električne energije. U konačnici, ako Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije ne utvrđuje u tržišno prihvatljivim rokovima, u tržišno prihvatljivim vremenskim intervalima cijenu proizvodnje na pragu hidrocentrale, onda ostaje instrument konačnog godišnjeg obračuna koji varijable u modelu izračunavanja naknade postavlja na nulu. Pritom je posebno važan dio zakona koji kaže kako se konačni obračun naknade vrši do 31. siječnja za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju i ukupno iskorištenu pitku ili industrijsku vodu za prethodnu godinu.

No krenimo redom; model obračuna naknade trenutačno se temelji na ekonomskom modelu koji definiraju odredbe dvaju zakona - Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata te zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i umjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Drugi zakon pritom je obvezao javna poduzeća i druge pravne osobe plaćati naknadu od 0,01 KM/kWh. Tim su izmjenama obveze povećane dva puta, i to s 0,005 KM/kWh na 0,01 KM/kWh.

No, zakonodavac je taj fiksni iznos od 0,01 KM/kWh korigirao dodajući istom članku stavak koji glasi kako se naknada postotno usklađuje sa svakim povećanjem odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije BiH. Drugim riječima, osim fiksnog parametra koji iznosi 0,01 KM/kWh, uvodi se nova varijabla, a čija je vrijednost promjenjiva i određena odlukama FERK-a. Istodobno, članak 4. stavak 3. Zakona utvrđuje pritom jedan bitan element obračuna, a to je već spomenuti konačni obračun naknade. On propisuje da se konačni obračun naknade vrši do 31. siječnja za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju i ukupno iskorištenu pitku ili industrijsku vodu za prethodnu godinu.

Varijable u izračunu

Model isplate naknade pritom ima tri varijable, od kojih su dvije promjenjive, dok je jedna fiksna. Prva varijabla o kojoj ovisi veličina naknade za korištenje hidroakumulacijskih objekata je količina proizvedene električne energije u kWh tijekom godine. Druga varijabla je promjena cijene proizvodnje na pragu hidroelektrane, postotno usklađivanje visine fiksne naknade (0,01 KM/kWh) s promjenama cijena električne energije. Pritom je jasno kako iz ovoga proizlazi da cijene električne energije na pragu hidroelektrane mogu imati različite vrijednosti. U ekspertizi je pritom dokazano kako postotno povećanje ili smanjenje cijene električne energije nije deterministička, nego slučajna varijabla. U prijevodu, ni broj promjena cijene električne energije tijekom konačnog obračuna naknade, niti cijena sa sigurnošću se ne mogu predvidjeti.

Treća komponenta modela izračuna je parametar koji glasi - propisana naknada. Ona je propisana člankom 1. zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata i ima vrijednost 0,01 KM/kWh. Taj element modela je jedina konstanta.

Kako bi se ovakvo zakonsko rješenje i model pokazali u praksi, napravljena je simulacija obračuna naknade za pretpostavljene količine proizvedene energije, ali uzimajući u obzir vrijednosti propisanih naknada od 0,005 KM/kWh i 0,01 KM/kWh, kao i broj promjene cijene struje. Tako je u primjeru pokazano kako je za pretpostavljenu jednaku količinu proizvedene struje od 105,000.000 kWh u razdobljima od 1. siječnja do 20. srpnja 2010. i od 21. srpnja do 31. prosinca 2010. obveza ukupne naknade povećana s 525.000 na 1,297.722 marke.

Ekspertiza pritom ističe kako je zakon predvidio fer model koji bi onda izbjegao ovolike skokove i razlike te se ponovno upućuje na konačni godišnji obračun koji je promjenjive komponente modela obračuna (količina struje i promjene cijene struje) ponovno kvantitativno iskazao u sljedećem konačnom obračunu. To je bitno jer zakonodavac, naglašavajući konačni obračun, izravno osigurava i primjenjuje fer vrijednosti utvrđivanja obveza sudionika na tržištu. To je važno i zbog situacije u kojoj je teorijski moguće da prosječna cijena proizvodnje na pragu hidrocentrale može biti različita gotovo svaki dan te se točna cijena, radi obveze postotnog usklađivanja fiksnog dijela naknade s promjenom cijene proizvodnje treba usklađivati svakodnevno.

Upravo takvo ogromno povećanje apsolutnog iznosa naknade (primjer s 525.000 na 1,297.722 marke) zakonodavac je uravnotežio obvezom njezina godišnjeg obračuna i novog usklađivanja postotne promjene cijene u sljedećem godišnjem obračunu naknade. Zakonodavac je upravo kroz obvezu konačnog godišnjeg obračuna onemogućio čestu pojavu naglih, ogromnih skokova, ali i moguću pojavu velikih smanjenja apsolutnog iznosa naknada. U prijevodu, linearna, mehanička primjena koeficijenta nije cilj zakona. Njegov cilj je dinamično postotno usklađivanje fiksne naknade tijekom konačnih godišnjih obračuna. Ekspertiza je dokazala kako Zakon ne pretvara koeficijent u netržišnu, administrativnu konstantu koja nerealno uvećava ili smanjuje iznos obveze za naknadu.
Ako bi se pak umjesto zakonski propisanog instrumenta sofisticiranog tržišnog prilagođavanja visine obveze za naknadu išlo kroz mehaničku primjenu, onda bi se koeficijent pretvorio u instrument netržišnog, nerealnog i pristranog povećanja ili smanjenja iznosa naknade. A to nije niti može biti, ističe se u ekspertizi, cilj zakona. Stvarni cilj zakona je, navodi se, fino tržišno prilagođavanje fiksne naknade od 0,01 KM/kWh svakom povećanju ili smanjenju cijena struje. Ako pak FERK ne utvrđuje u tržišno prihvatljivim rokovima i vremenskim intervalima cijenu proizvodnje na pragu hidrocentrale, onda ostaje upravo naglašeni instrument konačnog godišnjeg obračuna koji varijable u modelu izračunavanja naknade postavlja na nulu. Ekspertiza naglašava kako su postojeća zakonska rješenja omogućila utvrđivanje fer iznosa obveza koje ne favoriziraju nikoga.

Mišljenja vještaka

Međutim, u drugom dijelu ekspertize daje se i konkretni primjer financijskog vještačenja na određenim hidroakumulacijskim objektima. On se odnosi na naknade za korištenje hidroakumulacijskog objekta HE Rama za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 30. lipnja 2019. godine. Za cijelo to razdoblje tuženik je platio 19,679.544,50 KM tužitelju za naknadu korištenja hidroakumulacijskog objekta. U ovom slučaju, ističe se u ekspertizi, “sudski vještak ne proučava sustavno sve članke zakona, nego samo dio članka 4. Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, tj. samo stavak 1. i stavak 2. članka 4.”.

Međutim, stavak 3. članka 4. istog zakona sudski vještak zanemaruje, a on glasi: “Konačni obračun naknade vrši se do 31. siječnja za prethodnu godinu i vrši se konačna isplata za ukupno proizvedenu električnu energiju i ukupno iskorištenu pitku ili industrijsku vodu za prethodnu godinu”, navodi se u ekspertizi. Zbog zaobilaženja ovog dijela zakonskog članka, dolazi, ističe se u ekspertizi, do pogrešnog izračuna ukupne godišnje obveze naknade tuženika.
- Vještak je propustio prikazati točan ekonomski model obračuna naknada na temelju zakona, zanemario je pojam ‘konačni godišnji obračun’, nije točno definirao vrijednosti promjenjivih komponenti modela obračuna naknade na početku sljedećeg, novog obračuna naknade - navodi se u ekspertizi.

Objasnili su kako ukupna obveza Elektroprivrede, prema konačnom godišnjem proračunu za 2016. godinu, iznosi 4,908.177,45 KM.
- Sudski vještak je tu obvezu nezakonito uvećao množenjem fiksne naknade 0,01 KM/kWh koeficijentom 1,314252. Tako je izračunao ukupnu godišnju obvezu od 6,446.629,44 KM - piše u ekspertizi.
Ukupna obveza prema konačnom godišnjem obračunu za 2017. godinu iznosila je 4,293.748,80 KM.
- Sudski vještak je tu obvezu nezakonito uvećao množenjem fiksne naknade 0,01 KM/kWh koeficijentom 1,31425. Tako je izračunao ukupnu godišnju obvezu od 5,643.059,30 KM - navodi se u ekspertizi.
Ukupna obveza Elektroprivrede prema godišnjem konačnom obračunu za 2018. godinu iznosila je 7,301.921,25 KM.
- Sudski vještak je tu obvezu nezakonito uvećao množenjem fiksne naknade 0,01 KM/kWh koeficijentom 1,31425. Tako je izračunao ukupnu godišnju obvezu od 9,596.550 KM - dodaje se u ekspertizi. Ukupna obveza EP HZ HB prema konačnom godišnjem obračunu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. godine iznosi 3,176.050,80 KM. - Sudski vještak je tu obvezu nezakonito uvećao množenjem fiksne naknade 0,01 KM/kWh koeficijentom 1,31425. Tako je izračunao ukupnu godišnju obvezu od 4,174.124,74 KM - ističe se u ekspertizi.

- Elektroprivredi je obračunata viša obveza naknade u iznosu od 6,180.465,18 KM za korištenje hidroakumulacije HE Rama u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 30. lipnja 2019. godine - ističe se.

- Na temelju detaljno prikazanog modela obračuna, deriviranih iz zakona i obračuna sudskog vještaka, komparativnom analizom može se zaključiti da su obračuni naknade sudskog vještaka za hidroakumulacijski objekt HE Rama: računovodstveno netočni, statistički pristrani, ekonomski pogrešni, nelogični, protivni zakonu i pravno neprihvatljivi - navodi se u ekspertizi.
Kada je riječ o ocjeni da je izračun netočan, navodi se kako “vještak tijekom konačnog godišnjeg obračuna evidentira događaj koji u tom konačnom godišnjem obračunu nije nastao, a taj događaj je promjena cijene električne energije”.

- Vještak sustavno griješi u računovodstvenom pogledu jer bilježi (knjiži) događaj koji nije nastao u tijeku konačnog godišnjeg obračuna - stoji u ekspertizi.

- Pristranost vještaka, u statističkom smislu, je njegov podsvjestan utjecaj na ishod, naknadu (statistička pristranost - bias). U računskoj (statističkoj) pristranosti vidljiva je i kognitivna pristranost. Vještak se poslužio samo jednim razlomkom čiji je brojnik cijena u jednoj vremenskoj točci (2010. godina), a nazivnik cijena u ranijoj vremenskoj točci (2007. godina) i taj rezultat dijeljenja proglasio novom konstantom u obračunu naknade - objašnjava se. U kontekstu ekonomskog obračuna ekspertiza navodi kako je on pogrešan. - Da bi opravdao povećanje fiksnog dijela naknade u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 30. lipnja 2019., vještak pojednostavljeno, tendenciozno, postotno usklađivanje naknade od 0,01 KM/kWh s promjenom cijene električne energije na pragu hidrocentrale u razdoblju 2010. i 2007. godine “prenosi” intuitivno na sve buduće godišnje konačne obračune - ističe se u ekspertizi. Nadalje, osvrnuli su se i na samo množenje za konačan izračun.

- Vještakov postupak utvrđivanja varijabilnog dijela naknade množi kilovatsate proizvedene električne energije u jednom konačnom godišnjem obračunu s promjenama cijene električne energije u drugom konačnom godišnjem obračunu - dodaje se. Pritom se osvrću i na konstantu s kojom se množila fiksna naknada za cijelo razdoblje.

- Ukratko, sudski vještak je “nesvjesno” preuzeo zakonodavnu ulogu i u “svojim” obračunima promijenio zakonom određenu fiksnu naknadu 0,01 KM/kWh u novi fiksni iznos naknade množeći fiksnu naknadu (0,01 KM/kWh) s konstantom 1,314252. Time je vještak odredio novu fiksnu naknadu za svaki proizvedeni kWh električne energije u HE Rama u iznosu od 0,01314252 KM/kWh - stoji u dokumentu.

- Na temelju svega iznesenoga... sudski vještak je u razdoblju od 1. lipnja 2016. godine do 30. lipnja 2019. za HE Rama više obračunao JP Elektroprivreda HZ HB obvezu naknade u iznosu od 6,180.465,18 KM - zaključuje se u ekspertizi.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.