Lista starih deviznih štediša koja je poslana u Sloveniju nije potpuna, što bi moglo načiniti nemjerljivu štetu upravo štedišama. Na to je upozorila Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH. Naime, ovo Udruženje je dostavilo zahtjev Ministarstvu financija FBiH, Tužiteljstvu BiH i Vijeću ministara BiH da vrate bazu podataka koja je dostavljena Sloveniji, a riječ je o podacima Nove ljubljanske banke, zaključno s 1998., pišu "Nezavisne". Također, Omersoftić je navela kako nije relevantna, odnosno potpuna dokumentacija, već ona koja je korištena u procesu vođenom u Strasbourgu.
Dokumentacija je također vlasništvo Ljubljanske banke, ali je zaključena s datumom 31. prosincem 1991. - Razlika je od velike važnosti za sve štediše u BiH. Dostavljena baza je nepotpuna i u njoj nema podataka o gospodarskim subjektima koji su uzimali štednju, zatim o umanjenju štednje vlasnicima tijekom rata te nizu drugih izmjena koje su korisne po nas. Mi nismo ni znali koja je dokumentacija otišla u Ljubljanu iz naše zemlje, već smo sada, slijedom posljednjih događanja oko usvajanja slovenskog zakona došli do ovih podataka, istaknula je Omersoftić za "Nezavisne". Riječ je o zakonu koji je prije dva mjeseca potvrdio slovenski parlament o odšteti štediša Ljubljanske banke u BiH i RH za deviznu štednju koja im nije dostupna već 24 godine.
Ovom situacijom žele se okoristiti mnogi, tako je Omersoftić pozvala sve štediše da se ogluše na odvjetničke ponude iz inozemstva. - Veliki broj štediša dobio je ponude od stranih konzultantskih i odvjetničkih kuća da ih pravno zastupaju u daljem procesu s cijenom od 30 posto provizije na dobiveni iznos. To je još jedna od prijevara na koje ne treba nasjedati jer razumljivo je da se nakon svega može poljuljati vjera u institucije i pravdu, ali ni jedan posao svakako ne smiju dogovarati bez ugovora i notara, kazala je Omersoftić.
