S porastom učestalosti i intenziteta toplinskih valova, gradovi se suočavaju s izazovom pronalaska učinkovitih rješenja za hlađenje. Klimatska skloništa nameću se kao potencijalno rješenje za jačanje otpornosti urbanih sredina na ekstremne temperature, posebno u kontekstu energetskog siromaštva koje mnoge građane ostavlja nezaštićenima u vlastitim domovima. "Klimatska skloništa" postaju sve popularniji odgovor na ovo goruće pitanje. Tijekom intenzivnih toplinskih valova koji su nedavno pogodili Lisabon i druge europske metropole, određene lokacije pružaju prijeko potrebno olakšanje i osvježenje za građanstvo. Među takvim mjestima ističu se javni parkovi i vrtovi, knjižnice, društveni centri, muzeji i škole, koji tijekom dana otvaraju svoja vrata kako bi zbrinuli osobe posebno osjetljive na ekstremne temperature.

Manuel Banza, stručnjak za podatkovnu znanost, objašnjava: "Efekt toplinskog otoka posebno je izražen tijekom toplinskih valova i karakterističan je za urbane sredine. Razlog tome leži u gustoj izgradnji i velikim asfaltnim površinama koje apsorbiraju sunčevu toplinu. Čak i nakon zalaska sunca, u večernjim satima, temperature mogu ostati iznimno visoke zbog akumulirane topline u tlu," istaknuo je Banza za Euronews. "Dodatno, brojne zgrade i uske ulice otežavaju cirkulaciju zraka," dodao je.

U svom nedavno objavljenom radu, Banza je identificirao potencijalna klimatska utočišta u portugalskom glavnom gradu, Lisabonu. Koristeći interaktivnu kartu grada, znanstvenik je prikazao intenzitet efekta urbanog toplinskog otoka te označio lokacije vrtova, fontana, javnih česmi, bazena i knjižnica. Iako gradske vlasti Lisabona još nisu službeno promovirale mrežu klimatskih skloništa, Banzina karta mogla bi se pokazati iznimno korisnom, s obzirom na to da je toplinska nelagoda u domovima lisabonskih stanovnika već postala stvarnost.

HNB ima obavijest koju bi svi građani trebali što prije pročitati