Prema izvješću međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember 2023. su u vjetroelektranama proizvedena 2304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8% više nego godinu prije, čime je njihov udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8%. Obujmom proizvodnje od čak 886 TWh uvjerljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska. BiH, gdje je iskorištavanje energije vjetra još u povojima, daleko je od navedenih brojeva i postotka jer pokazatelji Neovisnog operatora sustava u BiH govore da 357 gigavatsati (GWh) koje su proizvele vjetroelektrane čini tek dva posto ukupne bh. proizvodnje električne energije. No, potencijala za napredak itekako ima. Na listi europskih zemalja koje električnu energiju dobivaju uz pomoć vjetroelektrana naša zemalja je pri samom dnu. Poslije nas su samo Crna Gora i Slovenija. Wind Europe periodično objavljuje izvješće o trenutačnom stanju i očekivanjima kad je riječ o uporabi energije vjetra unutar EU-a i općenito na europskom kontinentu. U prvoj polovini prošle godine Europa je dobila 6,4 GW novih kapaciteta u vjetroelektranama, od čega je 5,7 GW instalirano na teritoriju EU-a. Čak 83% tih kapaciteta odnosi se na vjetroelektrane na kopnu. Samo Njemačka, Francuska i Španjolska u ukupnoj brojci za EU sudjelovale su s gotovo 3,8 GW, odnosno Njemačka je pridodala 1,7 GW, Francuska 1,2 GW te Španjolska 876 MW. U ovome trenutku EU ima u funkciji 225 GW elektrana koje pokreće vjetar, od čega je 205 GW kopnenih. U ostatku Europe još ima 53 GW u vjetroelektranama, i to 38 GW kopnenih i 15 GW na moru.

- Sada očekujemo da će do 2030. godine EU imati 350 GW kapaciteta u energiji vjetra, od čega će 296 GW otpadati na vjetroelektrane na kopnu. Aktualan cilj EU-a je dosegnuti ukupno 425 GW u tom razdoblju - napominje Wind Europe. U ovome trenutku, očekivano, najviše instaliranih kapaciteta na vjetar u EU ima Njemačka, i to 70,9 GW. Slijedi Španjolska s 31,4 GW, zatim Francuska s 23,8 GW, Švedska sa 17 GW, Italija s 12,6 GW te Nizozemska s 11,6 GW. Hrvatska sada ima instaliranih 1,2 MW i nalazi se na 17. mjestu u EU. Prema posljednjem objavljenom izvješću Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, u kolovozu je Hrvatska imala 26 vjetroelektrana u komercijalnom pogonu i tri u probnom radu. U Sloveniji su tek tri megavata na vjetar. Podaci za ostale zemlje Adria regije pokazuju da Srbija u kapacitetima na vjetar ima instaliranih 512 MW, BiH 219 MW, Kosovo 137 MW, Crna Gora 118 MW te Sjeverna Makedonija 73 MW. Od svih zemalja Adria regije, jedino je prošle godine BiH dodala nove kapacitete, i to 84 MW. Na području Adria regije, gdje vjetrova ne manjka, do 2030. se očekuje napredak, a prve megavate u vjetroelektranama dobila bi i Albanija. Tako bi Srbija povećala ukupni kapacitet na 1,81 GW, Sjeverna Makedonija na 690 MW, BiH na 610 MW, Crna Gora na 400 MW, a Kosovo na 290 MW. Energija vjetra je, uz solarnu, ključan dio energetske tranzicije EU-a u odmaku od fosilnih goriva. Inače, energija vjetra, ili eolska energija, kao održivi izvor energije u posljednjih desetak godina smatra se najbrže rastućom granom industrije na svijetu. EU je svojim strateškim dokumentima pokrenuo procese donošenja akcijskih planova na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama kako bi se iskoristili svi potencijali za energetski učinkovite uštede. Vjetar kao izvor energije pretekao je ugljen i postao drugi najveći energetski kapacitet u EU. Prema službenim podacima agencije Wind Europe, vjetroparkovi su 2016. prvi put činili više od polovine instaliranih kapaciteta. BiH je prepoznatljiva kao zemlja sa značajnim energetskim resursima, kako konvencionalnim tako i obnovljivim. Govoreći o OIE, tu se, prije svega, ističu vodeni tokovi velikih rijeka, ali i manji tokovi diljem BiH te energija sunca i vjetra, uglavnom u Hercegovini, kao i biomase diljem BiH. Vjetroenergija u BiH predstavlja resursni potencijal koji je procijenjen na oko 1200 MW s proizvodnjom od 2700 GWh/g, dok je ukupna procijenjena investicijska vrijednost postrojenja oko 1,5 milijardi eura.

Kako do veće mirovine? Jednim zahtjevom do čak 128 eura više mjesečno