Ministrica obrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš u intervjuu za Anadolu Agency istaknula je kako se ne boji mogućeg referenduma o pristupanju Bosne i Hercegovine NATO savezu, te da je uvjerena da u bh. entitetu Republika Srpska protivljenje članstvu BiH u NATO-u nije takvo kakvim se predstavlja.
Naglasila je da je referendum demokratski alat, u svakom društvu kao i da je u određenom broju zemalja koje su postale članice NATO-a i članice EU on proveden.
"Referendum je rekao da većina građana tih država žele biti članice i NATO-a i EU. Zato mi kao osobe koje rukovode, odnosno su na čelu institucija BiH, ali i predstavnici medija imamo obvezu i zadaću prezentirati koje su to uistinu vrijednosti i beneficije članstva u NATO-u... Imamo obvezu ljudima prezentirati da je mnogo bolje biti članica NATO saveza nego ne biti, zbog više razloga prvenstveno sigurnosnih. Čim je sigurnost unutar neke države i stabilnost, naravno, to znači da ćete morati raditi na reformama unutar svoje države kako bi ona bila stabilna i funkcionalna. Automatski stabilnost i sigurnost stvaraju uvjete za određene investicije", navela je Pendeš.
Ministrica obrane BiH naglašava da "čim postoje mogućnosti da netko investira u državu to znači ekonomski razvoj, koji je na neki način zajamčen a time i prosperitetna budućnost države". To, navodi Pendeš, jedno drugo veže.
"U tom smislu ja nekako uopće nemam straha od referenduma, ako svi mi pravilno i na odgovarajući način prezentiramo što su to beneficije, i ako to pokažemo na praktičan način", istaknula je Pendeš.
Na navode da u RS-u tvrde kako ima mnogo protivnika za članstvo BiH u NATO savezu, ministrica obrane BiH je navela kako ona to "ne misli". Ona je navela kako je NATO sustav kolektivne sigurnosti koji Bosni i Hercegovini i državama kao BiH jamči mir i sigurnost.
"Mi smo mala država koja nema dovoljno sredstava da bi razvijala sve vidove i rodove Oružanih snaga. Zbog toga je jako važan ovaj kolektivni sustav sigurnosti, jer razvijate određene specifičnosti koje dajete na raspolaganju tom cjelokupnom sustavu u obitelji NATO-a. Srbija kao članica Partnerstva za mir iako se opredijelila za neutralnost, opredijeljena je za mir i kao susjed imamo jako dobre odnose ali i dalje radimo na njihovoj izgradnji. Ja sam uvjerena da će u jednom trenutku doći do promjene političke klime u Republici Srbiji gdje će ljudi shvatiti da je budućnost i za Srbiju, a ne samo za BiH, nego i cijelu regiju članstvo u NATO savezu", smatra Pendeš.
Navela je kako je optimist, ali i svi u BiH da će do Summita NATO-a u Varšavi BiH aktivirati Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO-u, odnosno da se za BiH aktivira MAP do tada.
"Ja sam optimist. U određenim situacijama čovjek vjerojatno kao što sam ja, sada kao ministrica obrane BiH svoj optimizam baziran na činjenicama. Činjenice jesu da smo mi prošle godine uknjižili 23 lokacije, doduše na području FBiH, ali očekujemo još sudska rješenja i za određeni broj lokacija na području RS da se može uknjižiti. I time bismo u biti pokazali kredibilan napor da BiH zbilja radi na procesu uknjižbe. Iako je 2010. taj uvjet u Tallinu postavljen više kao tehnički, on je postao politički. On je kompliciran i kompleksan, jer uknjižba imovine je nešto što još uvijek bez obzira radi li se o instituciji BiH ili privatnoj osobi, ukoliko nemate harmoniziranu imovinsko-pravnu dokumentaciju, ukoliko postoji razmimoilaženje, odnosno neharmonizacija što se tiče površina u katastru, odnosno gruntovnici logično je da morate provesti određeno vrijeme u dokazivanju toga. Tako i mi u Ministarstvu obrane BiH imamo između 20 i 22 lokacije za koje zbilja ne postoje tehnički uvjeti, čak iako bi postojala puna politička suglasnost i konsenzus za uknjižbu, da bi smo bili u mogućnosti uknjižiti ih zbog toga što je to društvena imovina. Dakle, nije ni državna, niti je uknjižena na bivši Savezni sekretarijat narodne odbrane (SSNO) ili entitete nego je društvena imovina. Samim tim podrazumijeva da bi se morali pokrenuti određeni procesi u cilju pretvaranja društvene imovine u državnu kao titulara", pojasnila je Pendeš.
Navela je da Ministarstvo obrane intenzivno radi na dokumentu pregled obrane. Istaknula je da postoji zaključak i obveza Ministarstva obrane da do 29. veljače u Predsjedništvo BiH pošalje usuglašeni prijedlog pregleda obrane. Taj dokument, naglašava Pendeš, će definirati razvoj Oružanih snaga BiH u narednih deset godina.
Cijeni kako će dokument pregled obrane Predsjedništvo BiH do kraja ovog mjeseca usvojiti, s obzirom da će ga Ministarstvo odbrane BiH uskoro poslati.
"Uvjerena sam da će oni usvojiti taj pregled odbrane. I to je jedan od partnerskih ciljeva koji smo mi prezentirali prema NATO-u. Mi i dalje intenzivno sudjelujemo u mirovnim operacijama iako smo mala zemlja, te iako je naš proračun ograničen. Značajno smo uradili aktivnosti i posla na uništavanju viška naoružanja i municije, tako da mislim da i ovo podnošenje aplikacije za članstvo BiH u EU, kao i aktivnosti koje smo mi odradili govori da postoji jedan pozitivan pomak u BiH. To je istinski pokazatelj da su ljudi opredijeljeni bar pozicija, političke stranke koje su u vlasti u Vijeću ministara BiH i na nižim razinama, za euroatlanske integracije. U prvom redu za evropske, a obzirom da se ne može previše praviti velika razlika između evropskih i atlanskih integracija jer procesi, obveze koje ima buduća članica su ustvari skoro pa iste", ocijenila je Pendeš.
Naglasila je da se sada govori o aktiviranju MAP-a, jer postoje još određene aktivnosti koje se postavljaju pred zemlju, a to su reforme u oblasti i prava, finansija, ljudskih prava... vezano za punopravno članstvo u NATO-u. To je ono isto, navodi, što je vezano i za članstvo u EU.
Priču o ponovnom zveckanju oružja na Balkanu nakon najava Hrvatske o nabavci balističkih raketa, te odgovoru Srbije da će učiniti isto kao kontramjeru smatra neutemeljenom.
"Ne dijelim takvo mišljenje da se zvecka oružjem. Mislim da vjerovjatno svi mi u svojim istupima trebamo, pogotovo imenovane osobe voditi računa o javno izgovorenoj riječi, ali isto tako i mediji, novinari trebali bi voditi računa. Nije bit da se prodaju novine ili vijesti na takvim pričama, nego je bit da se intenzivno radi na izgradnji mira i povjerenja na ovom području. Obzirom da postoji sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja koji je jasno definirao koliko komada, brojeve, svaka od država potpisnica sporazuma BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora imaju mogu odgovorno reći da je priča o strahu od naoružavanja neutemeljena", ističe Pendeš.
Naglašava kako postoje kontrole i inspekcije između četiri države svake godine i to ukoliko je potrebno jednom ili dva puta godišnje. U skladu s tim, navodi Pendeš, inspektori iz BiH idu u preostale tri države, a njihovi inspektori dolaze u BiH. U sklopu toga, kaže Pendeš, se razmjenjuju informacije koje su transparentne
