Na ovogodišnjem skupu Sabatina 2016 - vinogradara, vinara, stručnjaka, resornih ministarstava, medija i drugih sudionika iz oblasti vinogradarstva i vinarstva iz vinskih regija Bosne i Hercegovine, Hrvatske, te drugih zemalja regije proteklog vikenda u Neumu predstavljen je Atlas vinogradarstva i vinarstva BiH.
Na promociji Atlasa je istaknuto da Bosna i Hercegovina ima tisućljetnu tradiciju uzgoja vinove loze, ali u usporedbi s drugim vinogradarskim državama površine pod vinovom lozom su male.
Osim povijesti vinogradarstva, u monografiji su predstavljeni stanje, mogućnosti i perspektive razvoja vinogradarstva i vinarstva u BiH.
U predosmansko vrijeme vinova loza uzgajana je na velikim površinama, ne samo u Hercegovini već i u Bosni i po dostupnim podacima u Bosni je u to vrijeme bilo više vinove loze nego u Hercegovini.
No tijekom minulih stoljeća vinogradarstvo je u Bosni zamrlo, a uzgoj vinove loze održao se u Hercegovini, tako da se danas kada se govori o vinogradarstvu Bosne i Hercegovine misli samo na Hercegovinu.
Međutim, klimatski i zemljišni uvjeti u nekim područjima sjeverne Bosne izrazito su povoljni za uzgoj vinove loze, pa se uz odabir odgovarajućih sorti i podloga na tom području vinogradarstvo opet može razviti.
Kako su naveli recenzenti to se već pokazuje jer se posljednjih petnaestak godina vinova loza sve više širi na tom području, za sada najviše na području banjolučke regije, oko Laktaša, Banje Luke, Gradiške, Čelinca i Prnjavora.
Već se osnivaju i nove vinarije, a vina iz sjeverne Bosne polako se probijaju na tržište. Područje sjeverne Bosne ima također velikoga potencijala u proizvodnji stolnoga grožđa, budući da po svojim agroekološkim uvjetima i zemljišnim kapacitetima ima mogućnosti za takvu proizvodnju.
Zbog velikog nerazmjera u proizvodnji i potrošnji stolnoga grožđa u Bosni i Hercegovini, ovo područje bi moglo biti izvor smanjenja te neravnoteže, navedeno je na promociji.
Na području Hercegovine uzgajaju se uglavnom autohtone sorte koje su se kroz stoljeća uzgoja prilagodile ovom podneblju u kojemu najbolje izražavaju svoje sortne karakteristike i potencijale. U ambijentalnim uvjetima Hercegovine te sorte daju vina izvrsne kakvoće i prepoznatljivih organoleptičkih svojstva. Po tome su hercegovačka vina "žilavka" i "blatina" poznata i priznata u svijetu, od Bečkog dvora do dalekog Japana.
Vinarstvo postaje sve važniji dio gospodarstva Bosne i Hercegovine, a za hercegovačke vinogradare loza je više od obične biljke, a vino više od običnog poljoprivrednog proizvoda.
Izdavač Atlasa, koji je prvi predstavljen javnosti prije dvije godine je Sveučilište u Mostaru, urednik izdanja prof. dr. sc. Jure Beljo, a recenzenti prof. dr. sc. Dragutin Mijatović, prof. dr. sc. Ivan Pejić i mr. sc. Hivzo Pediša. Pisan je dvojezično na jezicima BiH - ovisi tko je autor te na engleskom i može poslužiti u svrhu promocije bh. vinogradarstva i vinarstva u svijetu.
Cilj Sabatine - susreta vinogradara i vinara regije su edukacija i međusobno povezivanje sa strukom te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo.
Organizatori ovogodišnje manifestacije bili su Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova iz Hrvatske, a suorganizatori Federalni agromediteranski zavod Mostar i Grand hotel "Neum" iz Bosne i Hercegovine.
Otvori KEKS Pay
