Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pozvala je građane na sudjelovanje u velikom nacionalnom istraživanju prehrambenih navika koje bi trebalo pokazati koliko su se one promijenile u proteklih deset godina. Prije 10 godina pretežito se kuhalo na suncokretovu ulju, krumpir je bio najčešći prilog, ribu se konzumiralo jednom tjedno, a palačinke su bile najdraže slastice.
Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno. Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno, kažu u HAPIH-u. Što nam je pak danas na tanjuru doznat će se istraživanjem na reprezentativnom uzorku koje će obuhvatiti dobne skupine od 10 godina starosti do najstarije životne dobi.
- Na temelju prikupljenih podataka, odnosno saznanjima koliko se koje hrane konzumira, naši stručnjaci dat će kvalitetniju procjenu rizika porijeklom iz hrane te uvid čega unosimo previše, a čega premalo, sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja građana - kazala je dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a i voditeljica projekta.
Prikupljanje detaljnih informacija o prehrambenim navikama, o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, te općih socio-demografskih podatka pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu, epidemiolozima za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini ali i subjektima u poslovanju s hranom kao smjernice za prilagođavanje asortimana i (re)formulacije hrane u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta.
Sudjelovanje je anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom, tvrde iz HAPIH-a.
Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), na čijoj se EU Menu metodologiji i temelji, te u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF).
Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos, kazali su iz HAPIH-a.
