Ovako se mnogi nadaju da se te smjene migranata događaju i da BiH nije taj hot-spot odakle migranti ne mogu ići. Ide se toliko daleko da neki predlažu da se migrante pusti prema EU i da ih se ne uhićuje ako kriza eskalira. Jer, unatoč solidarnosti koju država treba pokazati, a i pokazuje praktički desetljeće otkad su počele veće migracije, BiH nije toliko snažna da može izdržati teret migrantske krize kao što to rade neke razvijenije zemlje, a koje također negoduju zbog tereta ove krize. Uzet ćemo primjer najbrže rastuće europske ekonomije - Poljske.

Građani sve nezadovoljniji
Početkom proteklog tjedna ta država uvela je kontrole na svojim granicama s Njemačkom i Litvom u cilju da zaustavi sve veću najezdu migranata koji bez dokumenata prelaze granicu sa sjevera i zapada. Pokreću se i građanske patrole jer je u nekim mjestima situacija postala komplicirana. Oglasio se i ministar unutarnjih poslova te države Tomasz Siemoniak, koji je kazao da su sve službe u punoj pripravnosti, a na terenu se nalazi 800 policajaca, 200 vojnika žandarmerije i 500 vojnika teritorijalne vojske. Iako su razne organizacije digle svoj glas jer se, kako tvrde, krše prava migranata, domicilno je stanovništvo sve nezadovoljnije u brojnim državama koje su pod teretom migrantske krize. Milorad Dodik, koji je proteklih dana "zakuhao" ovu temu s Narodnom skupštinom RS-a, odbacio je inicijativu EU-a i Velike Britanije o eventualnom uspostavljanju migrantskih centara na teritoriju RS-a i jedan je od rijetkih političara koji otvoreno progovara o ovoj ozbiljnoj temi. - Gdje god se otvori taj migrantski centar, to predstavlja problem, ne samo kod nas i ne samo na našim prostorima. Kome je do toga, neka to pravi kod sebe. Kod nas se to ne treba praviti - kazao je Dodik. Također, ravnatelj Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa poručio je da BiH trenutačno nema potpisan bilateralni sporazum s Velikom Britanijom i, dok je tako, dok nema sporazume, u BiH se ne može vraćati migrante. O tim "britanskim" migrantima ranije se oglasio i šef diplomacije BiH Elmedin Konaković, koji je rekao da se o temi migranata može razgovarati, ali kad dođe službena informacija, ali po komentaru je jasno da ni on nije oduševljen mogućnosti većeg broja migranata nanovo u BiH. - Ako to bude inicijativa naših prijatelja iz Velike Britanije, mi ćemo argumentirano iznijeti što možemo, a što ne. Događanja u kampovima pokazuju da mi imamo problem jer je to ruta koja dovodi neke kompleksne migrante, s kriminalnom prošlošću. Moramo zaštiti građane BiH - poručio je. Prema informacijama, u prvih pet mjeseci ove godine u BiH su ušle četiri tisuće migranata, a u istom razdoblju lani bilo ih je oko osam tisuća. Međutim, nove ratne krize po svijetu i rasplamsavanje određenih sukoba mogli bi ponovno rasplamsati vatru. Sreća u nesreći za BiH je što kao država nismo zanimljivi pa se ni migranti ovdje ne žele zadržavati. Međutim, nije dobro ako ovisimo o dobroj volji migranata hoće li ostati ovdje ili neće. BiH, posebno Federacija, pokazuje humanost, solidarnost i želju da se pomogne onom u nevolji, međutim, uz dužno poštovanje organizacijama koje stalno ponavljaju iste priče, BiH se, prije svega, mora brinuti o svom stanovništvu jer su stotine tisuća, da ne iskoristimo težu brojku, napustile ovu zemlju, i to onih rođenih u BiH. No, rijetko je koja organizacija zbog toga dizala glas. Podsjetit ćemo, BiH je imala i strategiju u oblasti migracija i azila za razdoblje od 2021. do 2025. godine, a iako je strategija na snazi do kraja godine, pitanje je koliko je u praksi realizirana. BiH je pak još od 2006. godine potpisnica Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, ali pitanje je kako ta suradnja uopće funkcionira. Međutim, u dokumentu je spomenuti EU pakt o migracijama i azilu, okvirni dokument nastao kao reakcija na izbjegličku krizu koja je kulminirala u razdoblju 2015. - 2016. godine i s kojom se, kako se navodi, i dalje suočavaju pojedine države članice. Tu se spominje i važnost zajedničkog djelovanja, ali je neosporno da to djelovanje mora ozbiljnije uključiti i one zemlje na koje Europska unija računa, poput BiH.

Dokumenti bez prakse
- Analiza trendova migracija u Europskoj uniji pokazala je da su države članice u značajnoj mjeri međuovisne i da je krucijalni izazov kako dijeliti teret migracijskih tokova, ne samo u smislu zaštite vanjskih granica nego i prihvata, smještaja i boravka migranata na teritoriju pojedinih država. U tom smislu dijeljenje tereta i odgovornosti, uz potrebu za solidarnim pristupom među svim državama članicama EU-a, nameće se kao ključno načelo jedinstvenog okvira za upravljanje migracijama i azilom - spominje se u strategiji, a zatim se spominje ono što taj pakt predviđa. Koliko se to realizira, mislim da možemo i sami procijeniti. Prema tom paktu o migracijama i azilu, predviđa se čvrsto i pravedno upravljanje vanjskim granicama, uključujući provjere identiteta, zdravlja i sigurnosti, pravedna i učinkovita pravila o azilu, pojednostavljenje postupaka azila i vraćanja, bolje predviđanje, spremnost za krizu i odgovor na krizu, učinkovita politika vraćanja i koordinirani pristup vraćanju na razini EU-a, sveobuhvatno upravljanje na razini EU-a radi boljeg upravljanja politikama azila i migracija te njihove provedbe... U dokumentima sve lijepo zvuči, a u praksi BiH bi se mogla naći u ozbiljnom problemu ako migrantska kriza eskalira, a već desetljeće vrije...

prirodni pad i dalje zabrinjava

Stanovništvo EU-a doseglo na valu migracije rekordnih 450 milijuna

PREVIŠE DISKRIMINACIJE

Iznenadni obrat: Više migranata napušta Njemačku nego što ih dolazi

Među njima i maloljetnici

U Grudama spriječeno krijumičarenje 11 migranata, osumnjičen bh. državljanin

MUP Srbije

Uhićeni krijumčari migranata: Najmanje 180 migranata prokrijumčarili preko Mađarske i Hrvatske u Njemačku

Porezna uprava širi nadzor u realnom vremenu, ministar poručuje da u prvim tjednima neće ‘loviti’ one koji se još ne snalaze