Obnovljivi izvori energije su vjetar, sunčeva energija, vodna i plimna snaga te geotermalna energija i biomasa. Viši udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji omogućava smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova, ali i manju ovisnost o uvezenoj električnoj energiji.
Vlastita opskrba energijom
Energetska kriza, pogoršana ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, pokazala je da EU mora smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te diversificirati i osigurati svoju opskrbu energijom. To se može postići usmjeravanjem na zelene alternative, kao što su obnovljivi izvori energije. EU istodobno želi biti predvodnik zelene tranzicije kako bi se umanjile posljedice klimatske krize. Bosna i Hercegovina najviše energije koristi iz fosilnih goriva, a, prema podacima iz 2017. godine, ukupno je proizvedeno 70% energije iz neobnovljivih izvora (ugljen, nafta, prirodni plin). Ovi izvori energije, tj. fosilna goriva, nisu nam dostupni u neograničenim količinama i pitanje je vremena kada će pojedini biti iscrpljeni. Fosilna goriva imaju i negativan utjecaj na okoliš pa je razlog više da se smanjuje njihova upotreba i prelazi se na alternativna rješenja, na obnovljive izvore energije. Potrebno je razumjeti značaj obnovljivih izvora energije i energetskih resursa, ali i kako i odakle ona dolazi. Tijekom sunčanih dana, dok uživamo u ugodnim temperaturama, vjerojatno ne razmišljamo toliko o važnosti sunčeve energije. Sunčeva ili solarna energija koristi se za proizvodnju električne energije uz pomoć fotonaponskih ćelija ili pripremu potrošne tople vode uz pomoć solarnih kolektora. Uz korištenje solarnih sustava moguće je smanjiti energetske troškove grijanja vode i do 70%. Južne dijelove BiH karakterizira više od 2700 sunčanih sati godišnje, pa se solari čine kao najisplativija investicija u obnovljive izvore energije. Iako snažan vjetar, posebno tijekom zimskih dana, nije ugodan na koži, jako je vrijedan energent. BiH, imajući u vidu teritorijalni položaj, ima značajan vjetropotencijal, a položaj, tj. lokacija, ključan je za maksimalnu iskorištenost snage vjetra i izgradnju vjetroelektrane. Vjetar je zrak koji se kreće uslijed djelovanja različitih temperatura i moguće je iskoristiti ga za proizvodnju električne energije. Pitate se kako? Vjetroturbine koriste velike lopatice za hvatanje vjetra te se okretanjem rotora pokreću generatori i proizvodi električna energija koja napaja vaš dom potrebnom energijom kako biste skuhali ručak ili gledali televiziju.
Iako bogata ovim resursom, BiH trenutačno koristi manje od 40% vodnog potencijala.
Vodni potencijali
Velike su prednosti ovog energenta i njegove upotrebe jer je obnovljivi izvor energije i ne proizvodi emisije CO2. Različiti oblici kretanja vode u prirodi se mogu iskoristiti za dobivanje električne energije, kao što su kopneni vodotoci, plima i oseka, morski valovi i energija mora i oceana. Osim što je bogata vodama, BiH raspolaže i šumskim bogatstvom. Čak 53% površine BiH čine šume. Ovdje govorimo o drvnoj biomasi koju koristimo za proizvodnju električne i toplinske energije. Ovo je jedan od najstarijih izvora energije i ujedno obnovljivi izvor. Dok koristimo ono što nam je priroda podarila, moramo voditi brigu i o njezinu očuvanju, zato je nužna planska sječa i potrošnja. Jedan od načina da sačuvamo šumska bogatstva je i maksimalna iskorištenost, pa se koriste i svi ostaci iz šumske i drvno-prerađivačke industrije. Obnovljivi izvori energije mogu se reciklirati ili ponovno upotrijebiti, tako da ovdje spada i otpad. Da, dobro ste pročitali. Primjerice, Švedska je poznata kao zemlja revolucije recikliranja i koristi čak 96% otpada za proizvodnju energije. Trebamo odgovorno koristiti energiju jer potrošnja tj. smanjenje potrošnje energije povlači smanjenje emisija stakleničkih plinova i uz korištenje obnovljivih izvora energije, koji nas okružuju, možemo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.
Otvori KEKS Pay
