Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Uz geslo “Moli i radi” trapisti su gradili povijest i ostavili velika djela, među kojima i čuveni sir

10. svibnja 2021. u 20:03 0 komentara 394 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Trapisti su kontemplativni red u Katoličkoj crkvi, koji slijedi nauk i pravilo sv. Benedikta, pod geslom “Moli i radi!” (Ora et labora!). Nastali su reformom cistercita, koja je počela 1664. godine u opatiji La Trappe u Francuskoj, po kojoj su dobili naziv trapisti, piše Večernji list BiH.

U Bosnu su došli 21. lipnja 1869. godine. Došli su u Delibašino Selo pokraj Banje Luke, gdje ih je doveo trapistički monah Austrijanac Franz Pfanner. Kupio je zemlju i došao sa šestoricom subraće, smjestivši se u skromnu staju koju je kupio od jednoga tamošnjeg kmeta. Bila im je i spavaonica, blagovaonica, sakristija. Misu su slavili na obližnjem groblju sv. Ivana Krstitelja.

Od tada počinju njihov povijesni hod i poslanje, kako na vjerskom tako i na svjetovnom planu, kojim su učinili nemjerljiva dobra ljudima svih vjera i nacija. Nažalost, unatoč humanosti i čovjekoljublju koje ih krasi i vodi, teško su stradavali u ratovima i sukobima te u svjetonazorski suprotstavljenoj komunističkoj državi, a njihova djela se prešućuju iako se njihovo dobro i dobrobit i danas koriste. Zapanjujuće je i gotovo nevjerojatno što su sve trapisti dali i koliko su doprinijeli stanovništvu u banjolučkom kraju. Gradili su samostane i crkve, osnovali sirotište, bolnicu, pučku kuhinju, stanove za radnike, gradili školu i obučavali zanate, otvorili pivovaru, mljekaru, tvornicu sira, ciglanu, mlin, tiskaru, tvornicu tjestenine, žitnicu, kovačnicu, pilanu, sušnicu za šljive, pčelinjake, rasadnike, staju za krave, pekarnicu, tvornicu kože i boja, hladnjaču, stolarsku radionicu… U svojim školama - pučkoj, obrtničkoj, gimnaziji i visokoj filozofsko-teološkoj, od osnutka samostana do Drugoga svjetskog rata iškolovali su gotovo 5000 dječaka i mladića. Kod njih se moglo izučiti blizu 30 zanata, škole su bile internatskoga tipa, učenici su imali smještaj, besplatno školovanje i osigurane sve druge svakodnevne potrebe. Trapisti su 27. ožujka 1899. godine u svome samostanu upalili prvu električnu žarulju, a tri godine poslije osvijetlili i dio Banje Luke. Za usporedbu, Zagreb je prvu javnu rasvjetu dobio 1907. godine. Današnja se banjolučka pivovara Nektar nalazi na mjestu gdje su trapisti proizvodili svoje pivo, pod nazivom “Trapisko pivo”.

Prije samoga početka Prvoga svjetskog rata trapistički samostan u Banjoj Luci imao je 250 članova iz devet različitih zemalja. Među njima je bilo matematičara, fizičara, liječnika, teologa, arhitekata, biologa, profesora latinskog, talijanskog, njemačkog, francuskog i drugih jezika. U zgradi sirotišta pokraj njihova samostana u Prvom svjetskom ratu austrougarska vojska otvorila je ortopedsku bolnicu koju je držala i Kraljevina SHS, a bolnica je bila i od 1945. godine pa sve do Domovinskoga rata. Komunistička vlast trapistima je oduzela svu imovinu, bez ikakve naknade.

- Današnju imovinu u crkvenim rukama čine: crkva, malo crkveno dvorište, samostan, groblje i vrt. Današnji samostan je njihov peti samostan, koji su sagradili 1983. godine. Ostala imovina još uvijek im nije vraćena. Prostor “staroga samostana” pripada danas u cijelosti Banjalučkoj pivari, a prostor koji trapisti nazivaju “novi samostan” danas je bolnica, odnosno Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr. Miroslav Zotović”. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.