Naslovnica Vijesti

Umjesto daktilografa Hrvata, Sud u Bugojnu zaposlio Bošnjakinju

21. studenoga 2018. u 07:00 0 komentara 1173 prikaza

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Bugojnu je živjelo skoro 17 tisuća Hrvata te su u ukupnom broju stanovnika od skoro 47 tisuća činili značajan postotak, piše Večernji list BiH.

Zastupljenost Hrvata

No, u sredinama kao što je Bugojno, popis iz 1991. godine, u koji se u posljednje vrijeme kunu bošnjački političari, tek je mrtvo slovo na papiru jer zastupljenost Hrvata u javnim poduzećima i ustanovama, kao i općinskim tijelima uprave, nije ni približna prijeratnoj, jednako kao ni popisu iz 2013., prema kojemu je Hrvata u Bugojnu popisano 5767. Bez obzira kojim se popisom stanovništva vodili, činjenica je da Hrvata nema u javnim poduzećima ni ustanovama. Doda li se tomu podatak da su nedovoljno zastupljeni i u općinskim službama, u kojima je od 80 zaposlenih tek desetak Hrvata, prava ovog naroda da budu dio upravljanja i rada poduzeća i ustanova koje su javne godinama se gaze.

Da Hrvata nema na čelnim pozicijama u javnim poduzećima i ustanovama u Bugojnu, nije nikakva novost. No, svakako je šokantna činjenica da se čak i mjesta namještenika na kojima su radili Hrvati popunjavaju Bošnjacima. Dogodilo se tako da se Hrvatica zaposlena kao daktilografkinja u Općinskom sudu u Bugojnu odselila u Njemačku s obitelji. Raspisan je potom natječaj na kojemu je na njezino radno mjesto primljena Bošnjakinja. Istodobnno je raspisan natječaj za još jednog daktilografa u Općinskom sudu Bugojno čija je predsjednica Randžana Hadžibegović Haračić. Na oba radna mjesta primljeni su Bošnjaci. Predstavnici hrvatskog naroda u Bugojnu napominju kako je moguće postići ravnomjernu nacionalnu zastupljenost u svim institucijama, pa tako i u Općinskom sudu u Bugojnu. Kao primjer navode vrijeme kada je predsjednica ove pravosudne ustanove bila Katica Soldo. Ona je, kažu, vodila računa o zastupljenosti svih konstitutivnih naroda. No, ravnoteža koju je uspostavila odavno je narušena, ne samo u rukovodećim strukturama već i na nižim razinama. Na nacionalnu strukturu novozaposlenih namještenika u Općinskom sudu Bugojno uslijedit će žalbe Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH te drugim institucijama koje prate rad pravosuđa i brinu se, uz ostalo, i o nacionalnoj strukturi zaposlenih.

Nastavak diskriminacije

Diskriminacija Hrvata u zapošljavanju sasvim sigurno nije bila tema nedavnog posjeta Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH kojeg su izabrali Bošnjaci, Bugojnu. Da se bori za one koji su ga izabrali, potvrđuje i nastavak diskriminacije Hrvata u Bugojnu jer osim čelnih pozicija, za pripadnike ovog naroda zatvorena je mogućnost zapošljavanja i na puno manje atraktivnim mjestima kao što su daktilografi, čistačice, portiri. Još jedna vrata bugojanskim Hrvatima su zatvorena. I nedavni izbori, manipulacije i izigravanje izborne volje Hrvata, potaknuli su Bošnjake koji odlučuju nastaviti gaziti prava hrvatskih povratnika u ovaj srednjobosanski grad u kojemu su u ratu doživjeli stravične zločine i progon.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.