U Republici Srpskoj je ove godine registrirano šest slučajeva obolijevanja od leptospiroze, a u Institutu za javno zdravstvo RS Feni su kazali da, do ovog trenutka, nisu zaprimili nove prijave. Nakon što je u Sarajevu proglašena epidemija ove bolesti koja se prenosi sa zaraženih životinja, najčešće glodara, na ljude, u medijima se pojavila informacija da je i u RS oboljelo šestoro ljudi.
Međutim, u Institutu objašnjavaju da je to ukupan broj od početka 2025. godine i sa šireg područja banjolučke regije, Doboja i Foče.
Kada je u pitanju banjolučka regija, dvoje je prijavljeno s područja Prijedora i Banje Luke u siječnju, te jedna osoba iz Novog Grada u travnju ove godine.
- Važno je naglasiti da su one pristigle u različitim vremenskim periodima tijekom ove godine i nisu zemljopisno povezane, kao i da se odnose na šire područje, shodno strukturi i organizaciju izvještavanja Instituta - naglašava dr. Irena Špegar Drobac, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS.
Mjere koje se provode u sprječavanju i suzbijanju prenošenja ovoga oboljenja su: kontrola populacije glodara, dezinfekcija i deratizacija, održavanje higijenske ispravnosti vode za piće i zaštita od kontaminacije, osiguranje adekvatnih sanitarno-higijenskih uvjeta, adekvatno odlaganje i otklanjanje otpada, izbjegavanje i ograničavanje kontakta s potencijalno kontaminiranom vodom i/ili zaraženim životinjama, higijensko držanje životinja, korištenje zaštitne opreme pri radu s potencijalno zaraženim životinjama, zaštita oštećenja na koži nepropusnim materijalima u slučaju mogućnosti kontakta s kontaminiranim materijalima i vodom i slično.
- Leptospiroza zoonoza koja se pronosi sa životinja na ljude i često se zove profesionalno oboljenje jer najčešće obolijevaju veterinari, mesari, ribolovci i lovci, ali i urbana popuacija koja dolazi u kontakt sa životinjama neizravno, boravkom u rekreativnim zonama, na igralištima, kupalištima i slično - dodaje dr. Špegar Drobac.
Ova bolest ima svoj tijek gdje nakon kontakta s patogenom, osoba koja se zarazi, nakon 10 dana razvija simptome poput crvenila očiju, povišena temperatura, groznica, slabost, bolovi u mišićima i to je prva faza koja traje do 10-ak dana, nakon toga slijedi pad temperature, a zatim se javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima, ponovno se pojavljuju temperatura i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa.
Težak oblik bolesti je tzv. Veilov sindrom koji se ogleda javljanjem žutice, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega…
Ova bakterija se prenosi izravnim i neizravnim putem - izravnim putem putem urina ili tkiva zaražene životinje ili njihovih izlučevina. S tim u vezi i simptomi koji se javljaju mogu bili laksi ili teži, ovisno od količine unesene bakterije, ali i osjetljivosti organizma.
U Institutu za javno zdravstvo RS napominju da su provođenje dezinfekcije i deratizacije kao općih mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, kao i obveza održavanja sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta za određene površine i objekte propisani Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Mjere dezinfekcije i deratizacije trebaju se provoditi u propisanim periodima na javnim površinama, naseljenim mjestima, objektima za snabdijevanje vodom za piće, objektima za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće upotrebe, te sirovina za njihovu proizvodnju - sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz, objektima i prostorijama za odlaganje otpadnih materija, objektima zdravstvenih ustanova, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, mjestima javnog okupljanja.
Otvori KEKS Pay
