Najniža mirovina u FBiH ove je godine povećana, a ukupan rast dosegnuo je 15,08 posto. No za mnoge umirovljenike veća primanja ne znače i bezbrižniji život – nakon hrane, računa i lijekova malo toga ostaje za druge potrebe.
Rastu troškovi
Veći iznos na računu početkom mjeseca ne znači nužno i više novca na raspolaganju do kraja mjeseca. Upravo s tim paradoksom suočavaju se brojni umirovljenici u Federaciji BiH. Mirovine su ove godine značajno povećane, ali istodobno rastu i troškovi hrane, režija, lijekova i drugih osnovnih životnih potreba. Za one s najnižim primanjima svaki dodatni trošak i dalje može značiti odricanje od nečega drugog. Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, mirovine su u 2026. godini ukupno povećane za 15,08 posto.
Najniža mirovina za postojeće korisnike sada iznosi oko 691 KM, dok za nove korisnike koji su ove godine ostvarili pravo na mirovinu, uz 40 godina staža, najniži iznos iznosi 714,43 KM. Prošle godine najniža mirovina iznosila je 599,28 KM, što znači da je povećanje za postojeće korisnike oko 92 KM mjesečno. Na papiru riječ je o značajnom rastu. U svakodnevnom životu, međutim, taj novac vrlo brzo dobije svoju namjenu. "Kad mi je mirovina povećana, pomislila sam da ću konačno moći nešto ostaviti sa strane. Ali kada platim režije, kupim lijekove i napravim osnovnu kupnju, od tog povećanja gotovo ništa ne ostane", kaže umirovljenica iz Mostara.
Umirovljenici su među skupinama čiji je kućni proračun posebno osjetljiv na poskupljenja. Za razliku od zaposlenih, većina njih ne može povećati mjesečne prihode dodatnim radom ili promjenom posla. Njihova primanja ovise o mirovinskom sustavu i usklađivanjima koja se provode tijekom godine. Od 2026. godine uveden je novi model usklađivanja mirovina u Federaciji BiH. Mirovine se sada usklađuju dva puta godišnje, a u formulu ulaze kretanje plaća i troškova života. U prvom ovogodišnjem usklađivanju mirovine su povećane za 11,26 posto, a ukupni rast tijekom godine dosegnuo je 15,08 posto. Federalno ministarstvo ističe da bi prema ranijem modelu povećanje bilo znatno manje, oko pet posto, dok novi sustav omogućava veći rast primanja umirovljenika.
Koliko će ostati
Problem je, međutim, što umirovljenici povećanje ne mjere postocima. Mjere ga brojem vrećica iz trgovine, računom za struju, cijenom lijekova i iznosom koji im ostane posljednjeg tjedna u mjesecu. "Najviše gledamo akcije. Meso se kupuje rjeđe, voće i povrće biramo prema cijeni, a ako se pokvari kućanski uređaj ili dođe neki veći račun, moramo zvati djecu", kaže umirovljenik Ivan. Poseban problem predstavljaju zdravstveni troškovi. Starije osobe češće koriste lijekove i zdravstvene usluge, pa povećanje mjesečnih izdataka za samo nekoliko desetaka maraka može značajno utjecati na njihov raspoloživi prihod.
U takvoj situaciji povećanje mirovine od 90 ili 100 KM može biti važno, ali istodobno ne mora donijeti osjetno veći standard života. Za umirovljenika koji živi sam situacija je još složenija. Režije se moraju platiti bez obzira na broj članova kućanstva, a troškovi hrane i lijekova ne mogu se jednostavno smanjiti bez posljedica. Zbog toga se dio starijih osoba oslanja na pomoć djece, rodbine ili drugih članova obitelji. Novi model usklađivanja trebao bi omogućiti da mirovine brže prate gospodarska kretanja. No stvarni test bit će ono što će se događati s cijenama tijekom sljedećih mjeseci. Jer povećanje od 15,08 posto zvuči mnogo drugačije kada se izgovori kao postotak nego kada se pretvori u pitanje koliko je dana više moguće napuniti hladnjak, platiti lijekove ili podmiriti račune. Za umirovljenike stoga pitanje više nije samo koliko će mirovina rasti nego koliko će od tog povećanja stvarno ostati nakon što se plate osnovne životne potrebe.
Otvori KEKS Pay
