Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik općine Kiseljak, u intervjuu za Večernji list govori o gospodarskim potencijalima općine, izazovima s kojima se susreću, kao i projektima na kojima će raditi u idućem razdoblju. Kao posebno značajne ističe projekte koji se odnose na cestovnu infrastrukturu te kanalizacijski kolektor i izgradnju nove zgrade Doma zdravlja Kiseljak. U kontekstu gospodarstva navodi kako je situacija zadovoljavajuća, raste broj zaposlenih, dok je, govoreći o potencijalima općine, istaknuo kako ogroman potencijal vide u poljoprivredi. Suradnju s drugim općinama okarakterizirao je kao jako dobru, međutim, kada je riječ o Federaciji, naveo je kako očekuje bolju potporu i suradnju.
Možete li se osvrnuti na ključne projekte koji se provode u ovoj općini u posljednjem razdoblju?
- Kada je riječ o projektima koji se provode na području općine, oni se odnose na standardnu tematiku poput cestovne infrastrukture te reguliranja korita rijeka Lepenice, Kreševke i Fojnice zbog poplava. Također treba navesti kanalizacijski kolektor, kao i kapitalni projekt koji se odnosi na početak izgradnje nove zgrade Doma zdravlja Kiseljak.
Neizostavno je i pitanje gospodarske situacije. Kakvo je stanje u tom području?
- Gledajući okružje, gospodarska situacija je zadovoljavajuća, pri čemu treba naglasiti i kako raste broj zaposlenih. Isto tako, vrijedi navesti i kako sve tvrtke i gospodarska društva na području općine Kiseljak posluju pozitivno.
Kako gledate na potencijale općine Kiseljak u gospodarskom smislu? Jesu li oni iskorišteni te što se novo može očekivati u idućem razdoblju?
- Ogroman potencijal vidimo u poljoprivredi, prije svega u proizvodnji mesa, uzgoju junadi i svinja, pa čak i ovčarstvu, iako to nije toliko zastupljeno. Pritom želimo naglasiti kako idemo na dodjelu poljoprivrednog zemljišta na korištenje, to kontinuirano radimo tijekom cijele godine.
Kakva su vam iskustva kada je riječ o korištenju novca iz europskih fondova?
- Nismo se još prijavili za fondove. Kada je u pitanju poljoprivreda, mi smo općina usmjerena prema Srbiji i Crnoj Gori te nam je jako teško naći partnere iz zemalja s kojima bismo mogli raditi na tome polju. No, treba navesti kako redovito dobivamo poticaje od Vlade Srednjobosanske županije, odnosno Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Možete li se osvrnuti na suradnju s drugim općinama u BiH? Jeste li zadovoljni?
- Imamo jako dobru suradnju sa susjednim općinama. Primjerice, radimo na zajedničkim projektima i surađujemo koliko god je to moguće. U tom kontekstu treba kazati kako se ova suradnja najviše odnosi na cestovnu infrastrukturu i projekte koji se tiču zaštite okoliša.
Kako gledate na odnos Federacije BiH prema općinama? Postoji li prostor za napredak?
- Što se tiče potpore, ona postoji, ali bi mogla biti i bolja. Svakako ima prostora za napredak. Ono što je problem općine Kiseljak, kao i svih općina, jest pitanje raspodjele javnih prihoda, odnosno PDV-a. Općina Kiseljak slovi kao jedna od razvijenijih. No, ukinuli su nam prihod od poreza na dodanu vrijednost, a mi imamo bezbroj problema i ne znam na osnovi čega je donesena takva odluka. Imamo jako puno potreba u svim segmentima življenja gdje bi mogla biti i bolja suradnja.
Potporu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, resornih ministarstava, a prije svega, Parlamenta Federacije, očekujemo u pitanju izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda.