Kako bi dokazala da je socijalni slučaj i da o njezinoj životnoj egzistenciji treba skrbiti država, M. Š. (63) je morala platiti sve moguće potvrde koje su joj potrebne kako bi uvjerila birokraciju da živi ispod socijalnog minimuma. Iako prema postojećim zakonima postupak za ostvarenje prava koji se pokreće na zahtjev osobe kojem je potrebna zaštita ili na zahtjev njegova zakonskog zastupnika mora biti žuran i besplatan i donijeti se u roku od 15 do 20 dana, socijalna služba nije uvažila zahtjeve M. Š. (63) koja je socijalnu zaštitu tražila zbog izraženog invaliditeta. Iznenađeni postupkom socijalne službe, njezina daljnja rodbina, koja se također nalazi u lošem materijalnom i financijskom stanju, uspjela je platiti svu potrebnu dokumentaciju koju je socijalno nesenzibilizirana birokracija tražila od nje. Koliko su zakoni po pitanju socijalne zaštite apsurdni i nepotrebni, najbolje ilustrira podatak da su morali, primjerice, platiti 12 maraka potvrdu kojom dokazuju da M. Š. nema nikakvih primanja iz Fonda MIO Federacije BiH, uključujući i trošak koje komercijalne banke po automatizmu uzimaju pri svakoj novčanoj transakciji.
Prema važećim zakonskim propisima o socijalnoj zaštiti u FBiH, prava iz socijalne zaštite uključuje novčana i druga materijalna pomoć, osposobljavanje za život i rad, smještaj u drugu obitelj, smještaj u ustanove socijalne zaštite, usluge socijalnog i drugog stručnog rada, kućnu njegu i pomoć u kući… Postupak za ostvarivanje prava po ovom zakonu pokreće se na zahtjev osobe kojem je potrebna zaštita ili na zahtjev njegova zakonskog zastupnika. Postupak po službenoj dužnosti pokreće Centar za socijalni rad, odnosno nadležna općinska služba nakon saznanja ili obavijesti pruženih od fizičkih ili pravnih osoba, a koja ukazuju na potrebu pokretanja postupka. Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite je hitan. Centar je, prema većini županijskih zakona, dužan donijeti rješenje o zahtjevu i dostaviti ga stranci u roku od 15 do 30 dana. Spomenimo da su na sustav socijalne zaštite uložene mnoge primjedbe i od Svjetske banke, ali i Ureda OESS-a u BiH, te nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.
Civilne naknade za socijalnu zaštitu analizirao je i IBHI (Institut za bolju i humaniju inkluziju): “Analizom zakona i drugih propisa, kojima se reguliraju socijalna i druga davanja iz proračuna u FBiH, lako je zaključiti da se radi o vrlo kompliciranom i neodrživom sustavu”, stoji u analizi. Njihov je generalni zaključak da socijalna i druga davanja iz proračuna FBiH i županija nisu dobro ciljana. Često se daju osobama i obiteljima kojima objektivno nisu neophodna ni kao socijalna pomoć, ni kao potpora za izjednačavanje mogućnosti, već se daju na osnovi statusa, a često zavise i od ekonomske moći županija.
