Bolovati od korone nije jeftino, a osim lijekova koji se dobivaju na recept, liječnici građanima nerijetko preporučuju korištenje različitih suplemenata i vitamina. Ako se na taj trošak u ljekarni doda još i novac koji se potroši na prirodne preparate poput čajeva, meda, limuna i slično, sve to prilično košta. Oni koji su u posljednje dvije godine preboljeli koronu, potrošili su na lijekove i suplemente i po nekoliko stotina maraka, ovisno koliko su težak oblik bolesti imali, piše Večernji list BiH.
Službene brojke
Jedna od rijetkih branši koja nije imala lockdown i uz to je imala i veći promet pa tako i prihode svakako je farmaceutska. Tako je pandemija dovela do rasta vrijednosti uvoza, ali i izvoza lijekova u BiH. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 7,562.426 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 544,646.185 KM.
"Tijekom prošle godine najviše je lijekova došlo iz Njemačke, i to 1,078.040 kilograma vrijednosti 102,261.386 KM. Zatim slijedi uvoz iz Slovenije, i to 389.487 kilograma vrijednosti 78,830.547 KM te Francuske, 502.220 kilograma za iznos od 50,971.981 KM", podaci su Uprave za neizravno oporezivanje, prenose Nezavisne. Tijekom 2020. godine u BiH je stiglo 6,754.086 kilograma lijekova ukupne vrijednosti 523,441.148 KM.
"U 2019. godini je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 7,756.617 kilograma lijekova vrijednosti 501,285.456 KM", navodi se u ovim podacima.
S druge strane, tijekom prošle godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 1,610.445 kilograma lijekova vrijednosti 136,215.339 KM. "U istom razdoblju 2020. godine iz BiH je otišlo 1,775.080 kilograma lijekova vrijednosti 130,434.626 KM", stoji u ovim podacima. Najviše lijekova smo prošle godine izvezli u Rusiju, i to 868.799 kilograma vrijednosti 81,339.899 KM. "Nakon Rusije slijedi izvoz u Srbiju, i to 436.245 kilograma ukupne vrijednosti 28,960.452 KM", ističe se u podacima UNO-a BiH.
Smanjiti marže
Dok su neki kupovali lijekove iz straha, da se nađe u slučaju potrebe, nemali je broj onih kojima različiti lijekovi znače život.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim više od 700 milijuna KM u BiH praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima ljekarni u državi, koji ubiru najveći profit. Udruga "Misli dobro" uputila je inicijativu entitetskim vladama i nadležnim ministarstvima zdravlja za uvođenje diferencirane maloprodajne marže na lijekove.
Usvajanjem ove inicijative u značajnoj mjeri došlo bi do pojeftinjenja lijekova u Bosni i Hercegovini posebno onih skupljih, s obzirom na to da diferencirana marža koja već postoji u Srbiji i Hrvatskoj podrazumijeva da što je cijena lijeka veća, ta marža je niža, navodi se u priopćenju Udruge.
Prema prijedlogu Udruge "Misli dobro", najviša maloprodajna marža na lijekove do pet maraka iznosila bi 25 posto, na lijekove čija je cijena od pet do deset maraka maksimalna marža iznosila bi 20 posto. Na lijekove čija je cijena od 10 do 30 maraka marža bi mogla biti najviše 15 posto.
Inicijativa podrazumijeva da maksimalna maloprodajna marža na lijekove čija je cijena između 30 i 130 maraka može biti deset posto dok za lijekove iznad 130 maraka maksimalna marža može iznositi najviše do 20 KM. Usvajanjem ove inicijative ukinula bi se i tzv. farmaceutska usluga jer njome je definirano da na lijekove koji se financiraju iz fondova zdravstvenog osiguranja maksimalna maloprodajna marža može iznositi 12 posto. Ovo bi svakako najviše značilo oboljelim od najtežih bolesti koji za lijekove izdvajaju i po nekoliko tisuća maraka mjesečno. •
