Znanost izričito kaže da je za stvaranje kolektivnog imuniteta za neku bolest potrebno cijepiti 95 posto stanovništva kako bi oni koji zbog određenih razloga cjepivo ne smiju primiti također bili zaštićeni od te bolesti, što bi bio prvi korak ka njenom iskorjenjivanju.
Uzimajući ovo u obzir, podaci o imunizaciji za BiH su poražavajući. Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije (WHO), stupanj imunizacije u BiH je u nekim područjima niži od 40 posto i nastavlja padati, povećavajući rizik od velikih epidemija.
Situacija je slična i u regiji, stoga je Program Svjetske zdravstene organizacije o prilagodbi imunizaciji (TIP) otvorio Regionalni europski ured kako bi pomogao zdravstvenim stručnjacima, tijelima javnog zdravstva i donositeljima odluka da otklone probleme na ovom polju.
Pomoću tog programa BiH radi na prepoznavanju populacija osjetljivih na bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, prepoznaju se barijere i ono što motivira na cijepljenje te se preporučuju odgovori kako bi se podignula razina svijesti o važosti imunizacije.
Razlozi rastuće neodlučnosti o cijepljenju, slažu se svi, zasigurno su dezinformacije na društvenim mrežama, nedostatak povjerenja u zdravstveni sustav te manjak broja zdravstvenih radnika i pitanje nabave, a veliku ulogu u svemu tome imaju razni lobij koji su protiv cijepljenja i samoproglašeni nadliječnici.
Kakvi god razlozi za necijepljenja bili, obećavajuće vijesti koje su nam ovih dana stigle iz tvrtke Pfizer, čije se cjepivo protiv koronavirusa pokazala učinkovitom u 90 posto slučajeva, i neće baš izazvati oduševljenje kod bh. stanovništva, koje je, prema nedavno provedenim istraživanjima, pretežno opredijeljeno da se ne cijepi.
Rezultati tog istraživanja, koje je provela tvrtka za istraživanje javnog mnijenja Valicon, pokazuju da se čak 39 posto građana BiH ne planira cijepiti protiv koronavirusa. Za cijepljenje je 32 posto, a protiv 39 posto, dok je ostatak neodlučan i nema jasan stav kada je riječ o namjeri eventualnog cijepljenja protiv koronavirusa.
Zanimljivo je napomenuti i to da skoro dvije trećine ispitanih, njih 63 posto, smatra da cijepljenje ne bi trebalo biti obvezno, dok nešto više od trećine stanovništva podržava obvezno cijepljenje protiv COVID-19.
Zaključak je da bi insistiranje na cijepljenju bilo u cilju da se spriječi mogućnost zaraze onih kategorija stanovništva koje zbog nekog razloga ne mogu primiti cjepivo. Kolektivnim imunitetom štitimo bebe koje još nisu primile cjepivo, teško bolesne i starije ljude. Ukratko – cijepljenjem štitimo ugrožene kategorije stanovništva. Necijepljenjem ugrožavamo sve one koji ne smiju primiti cjepivo.
