pet županija premašilo prosjek FBiH po indeksu industrijske proizvodnje

Tuzlanska županija povećala izvoz prerađivačke industrije za više od 80 mil. KM, HNŽ prednjači u proizvodnji struje

09.07.2023.
u 17:45

Prosjek Federacije u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle bio je 95,1, dok su vrijednosti iznad toga zabilježile Hercegovačko-neretvanska županija (125,5), Hercegbosanska (110,3), Tuzlanska (101,4), Srednjobosanska (99,3), Zapadnohercegovačka (99,2) te Unsko-sanska županija (95,8).

Tuzlanska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka, Srednjobosanska, Hercegbosanska i Unsko-sanska - županije su koje su se po rastu indeksa industrijske proizvodnje probile iznad prosjeka Federacije, piše Večernji list BiH.

Zaključak je to koji je moguće izvući ako se analizira statistički pregled FBiH po županijama, koji je rezultat istraživanja koje provodi Federalni zavod za statistiku, a u kojemu je vidljiv indeks obujma industrijske proizvodnje koji obuhvaća industrijske sektore gospodarstva te koji predstavlja prosječnu vrijednost indeksa proizvodnje, rudarstva, komunalnih usluga i graditeljstva. Prosjek Federacije u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec prošle bio je 95,1, dok su vrijednosti iznad toga zabilježile Hercegovačko-neretvanska županija (125,5), Hercegbosanska (110,3), Tuzlanska (101,4), Srednjobosanska (99,3), Zapadnohercegovačka (99,2) te Unsko-sanska županija (95,8).

Suficit
Tuzlanska županija tako je u ožujku ove godine u usporedbi s istim mjesecom prošle imala indeks obujma industrijske proizvodnje od 101,4, a pritom je najveći indeks zabilježila prerađivačka industrija (104). Raste i izvoz, pa je tako iz ove županije u prva tri mjeseca izvoz prerađivačke industrija iznosio 658,9 milijuna maraka, što je značajan rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 576,9 milijuna maraka. Kada se taj broj komparira s uvozom u sektoru prerađivačke industrije, vidljivo je kako je Tuzlanska županija ostvarila trgovinski suficit.

U kontekstu Hercegovačko-neretvanske županije ističe se indeks proizvodnje i opskrbe električne energije te je tako u ožujku ove godine, a u odnosu na isti mjesec prošle godine indeks bio 171,1. Srednjobosanska županija je pak najveći indeks obujma zabilježila u industrijskim grupacijama vađenja rude (151,8), kao i proizvodnji te opskrbi električnom energijom 143,1. Kada govorimo o vanjskoj trgovini, tu je došlo do porasta izvoza prerađivačke industrije za prva tri mjeseca ove godine, i to s 206,6 na 215 milijuna maraka.

Zapadnohercegovačka županija sa svojim indeksom obujma industrijske proizvodnje koji je u ožujku iznosio 99,2 također je iznad prosjeka Federacije, a može se pohvaliti i znatnim porastom izvoza proizvoda prerađivačke industrije. Tako je u prva tri mjeseca ove godine izvezeno proizvoda ove grupacije industrijske proizvodnje u vrijednosti od 314,7 milijuna maraka, što je skok za 48 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hercegbosanska županija također je iznad prosjeka kada govorimo o indeksu industrijske proizvodnje zabilježenom u ožujku (110,3), a također je vidljiv i rast kada je riječ o izvozu proizvoda prerađivačke industrije (29,3 milijuna maraka u prva tri mjeseca ove godine u odnosu prema 25,2 milijuna maraka u istom razdoblju prošle godine). Unsko-sanska županija, promatrano kroz indeks obujma industrijske proizvodnje, također je iznad prosjeka, a pritom je najbolji rezultat ostvarila u kontekstu vađenja rude i kamena te proizvodnje i opskrbe električnom energijom.

Prerađivačka industrija ove županije bilježi rast i u pogledu izvoza te je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila rezultat od 196 milijuna maraka, što je respektabilna promjena u odnosu na 153,5 milijuna maraka, koliko je iznosio u prva tri mjeseca prošle godine.

Važnost reformi
Podaci o obujmu industrijske proizvodnje upućuju na zaključak kako je primjetan rast, osobito kada govorimo o prerađivačkoj industriji. I za ovu industriju, baš kao i poslovnu zajednicu općenito u Federaciji BiH, neovisno o županiji o kojoj je riječ, bit će iznimno važno provesti najavljene zakonske izmjene koje idu u smjeru smanjenja poreznog opterećenja na rad (doprinosi i dohodak). Reforma poreznog sustava jedan je od zadataka za koji je utvrđeno kako predstavlja ključ unaprjeđenja stanja u ekonomiji, a što je osobito važno u vremenu kada se, uslijed različitih poremećaja na tržištima, očekuje i smanjenje gospodarske aktivnosti u BiH. Reformama će se amortizirati takvo stanje, odnosno omogućiti poslovnim subjektima u BiH da što lakše posluju te svojim radnicima u konačnici isplaćuju veće plaće, ali i planiraju dodatno proširenje poslovnih aktivnosti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije