Razgovor na stranim jezicima u BiH nekada se moglo čuti samo na popularnim ulicama turističkih bh. gradova, što bi u jednu ruku značilo početak turističke sezone, ali i dolazak iseljenika i njihovih potomaka u rodne krajeve.

To danas nije slučaj, žamor na stranim jezicima čuje se svakodnevno, pa i u manjim sredinama, ali na njima ne razgovaraju turisti, nego radnici koji su svoju "koricu kruha" došli zaraditi u BiH, dok radnici iz BiH svoj "kruh" zarađuju u bogatijim europskim državama.

Izdane dozvole
Da je stranih radnika na bh. tržištu rada sve više, pokazuje i podatak Agencije za rad i zapošljavanje prema čijim je podacima lani izdano ukupno 3780 važećih radnih dozvola, a kako su potvrdili iz Agencije, najviše ih je dobilo državljana Turske, Srbije, Hrvatske i Kine. Izdano je 1645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2135 neovisno o njoj. U Republici Srpskoj izdano je 1447 važećih radnih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, a u Federaciji BiH 2076 važećih radnih dozvola, od čega 782 koje se računaju u kvotu te 1294 neovisno o njoj. Izdano je i 257 važećih radnih dozvola u Distriktu Brčko, i to 34 koje se računaju u kvotu i 223 neovisno o njoj. Kako je rečeno iz Agencije za rad i zapošljavanje, najviše važećih radnih dozvola izdano je državljanima Turske - 861, od kojih je 401 dozvola za radnike koji rade u FBiH, 300 dozvola radnicima koji su zaposleni u RS-u te 160 dozvola Turcima koji rade u Distriktu Brčko. Nakon Turaka, najviše radnih dozvola dobili su državljani Srbije (661).

Koji su najbrojniji
Srba koji, prema podacima o izdanim dozvolama, rade u Federaciji BiH je 186, Republici Srpskoj 453, dok su 22 zaposlena u Distriktu Brčko. Hrvatima i Kinezima izdano je po 169 važećih dozvola, 137 dozvola državljanima Kuvajta, 123 Bangladeša, 122 Indije, a 102 dozvole državljanima Crne Gore. Iz Agencije su naveli i za koje su djelatnosti izdali najviše dozvola. - Najviše radnih dozvola izdano je za radnike u građevinarstvu - 884, u trgovini na veliko i malo - 560, kao i popravku motornih vozila i motocikala, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji - 370, poslovanju nekretninama - 356, prerađivačkoj industriji - 312, a u ostalim uslužnim djelatnostima - 236, naveli su za Srnu iz Agencije za rad i zapošljavanje. Od ukupnog broja izdanih radnih dozvola koje se računaju u kvotu, u BiH su u prošloj godini produljene 433, a 1212 ih je izdano za novo zapošljavanje. Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je kvota za prošlu godinu bila popunjena 49 posto, kao i da su lani poništene 232 radne dozvole, i to u Republici Srpskoj 148, FBiH 33 te Distriktu Brčko 51. Podsjetimo, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 3995, od čega se 1400 odnosi na Republiku Srpsku, 2435 na Federaciju BiH, a 160 na Distrikt Brčko. Da je stanje na tržištu rada u BiH daleko od zavidne razine, najbolje pokazuje podatak Udruge poslodavaca FBiH da nedostaje 30.000 radnika, a računamo li dolazak turističke sezone u susjednim državama, Hrvatskoj i Crnoj Gori, taj broj mogao bi i rasti, zbog čega će bh. poslodavcima jedini spas za očuvanje biznisa biti uvoz stranih radnika odakle god oni dolazili.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’