Vodstva HDZ-a BiH i probošnjačke Trojke okupili su se danas u Konjicu nedugo nakon što je neuspjehom okončana sjednica državnog Doma naroda na kojoj su se dramatično zamijenile uloge političkih aktera, piše Večernji list BiH. Naime, na sastanak HDZ-a BiH i Trojke čekalo se jer je čelnik vodeće hrvatske stranke Dragan Čović ujedno i supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH. Pa ipak, na dnevnome redu sastanka u Konjicu nisu bile državne, nego nešto manje prijeporne, federalne teme. A tamo su odnosi partnera daleko bolji nego što je to slučaj s državnom razinom. Dapače. Potvrdili su to i nakon sastanka. "U odnosu na sve izazove s kojima se suočavamo, možemo reći kako koalicija funkcionira, kako vlada radi u punom kapacitetu. Čuli smo i od članova zakonodavnih tijela iz oba doma da prate rad Vlade i završavaju svoje obveze – što smo i sami svjedoci", rekao je Nermin Nikšić. Najavljene su brojne poticajne mjere kako bi se pomoglo građanima. Čović je potvrdio dobru 'vibru' na ovoj razini vlasti.

Plenkovićev poticaj

"Iako parlamentarna većina nije brojna, prati rad Vlade, i u Zastupničkom i u Domu naroda. Danas se osjetila pozitivna atmosfera – za razliku od drugih sredina – ovdje sve stavljamo na sto i tražimo zajednička rješenja," istaknuo je Čović. I dok se na federalnoj razini nastoji održati politička stabilnost, istovremeno je na državnoj sceni zavladala potpuna konfuzija. Posve je čudno da su se bošnjačka Trojka i srpska oporba priključili SDA i Zlatku Miletiću u rušenju europskog puta BiH. I to upravo u danu kada je hrvatski premijer Andrej Plenković objavio kako je telefonski razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, u sklopu priprema za nadolazeće zasjedanje Europskog vijeća (#EUCO). U objavi na društvenoj mreži X (bivši Twitter), Plenković je naveo da će tema biti i Zapadni Balkan, s naglaskom na BiH. Ova inicijativa premijera Plenkovića dolazi u trenutku kada BiH prolazi kroz jednu od najtežih političkih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Premijer Plenković već je ranije više puta isticao strateški interes Hrvatske za stabilnost BiH te važnost nastavka njezina europskog puta, uz puno poštivanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. No, u BiH je, čini se, važniji politički šićar i nastavak igre optuživanja, u kojoj je probošnjačka Trojka unaprijed osuđena na neuspjeh. U nastojanju da se pokažu kao zaštitnici bošnjačkih nacionalnih interesa, njihovi predstavnici glasovali su protiv zakonskih rješenja na državnoj razini, iako im sadržajno nisu imali što prigovoriti. Tako je, primjerice, Zakon o VSTV-u, iako bez ozbiljnih zamjerki, odbijen samo zato što ga je podržao SNSD Milorada Dodika – stranka koja je u političkom Sarajevu percipirana kao simbol razgradnje države. Čak i unatoč činjenici da je upravo SNSD-ov zakon u Narodnoj skupštini RS-a nedavno poništio Ustavni sud BiH, zakon koji je predložen na državnoj razini nije dobio potrebnu podršku. O tome potezu oglasio se i državni ministar pravde Davod Bunoza na svome X profilu. "Danas u Domu naroda BiH, s omjerom glasova 8 prema 7, nije usvojen Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH. Tijekom rasprave nisam čuo nijedan argument kojim bi se osporila kvaliteta predloženog Zakona. Vjerujem da se njegova sadržajna vrijednost mogla dodatno unaprijediti putem amandmana, čime bi se dao snažan poticaj ubrzanju europskog puta Bosne i Hercegovine. Žalim što današnja većina svoju stručnost i odgovornost nije iskazala kroz amandmansko djelovanje. Unatoč svemu, europski put Bosne i Hercegovine ne smije stati", poručio je Bunoza. No, jasno je – s obzirom na rokove i skoro zasjedanje Europskog vijeća – da BiH neće ispuniti uvjete koje joj je postavila Europska unija.

Zakon o sudu spašen

Uz to, kao minimum se očekuje usvajanje zakona o Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača. Prijedlog zakona o sudu BiH, čiji je predlagač izaslanica Marina Pendeš, a koji u suštini predstavlja ranije usuglašeni nacrt dokumenta iz 2023. godine, bio je jedna od ključnih točaka dnevnog reda hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, Pendeš je, obraćajući se izaslanicima, navela kako uvažava određene sugestije kolega iz Doma naroda, kao i dopis OESS-a, te predlaže da se zakon razmatra u redovnoj proceduri. "Odustajem od žurnog postupka i predlažem redovnu proceduru", kazala je Pendeš. Predsjedavajući Doma Nikola Špirić potom je izjavio kako će, u skladu s tim, predloženi zakon biti upućen nadležnim komisijama, te da ide u redovnu proceduru i "bit će vremena da se o njemu razgovara". Nakon toga sjednica je prekinuta. Valja napomenuti da je uoči ovoga zasjedanja bilo najava kako će bošnjački izaslanici srušiti kvorum nedolaskom četvero od pet izaslanika. Iako se to nije dogodilo, svejedno, rezultat sjednice ostao je porazan za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine i njezinih građana. Ponašanje političkih elita, koje unatoč deklarativnoj potpori europskim integracijama i dalje odlučuju po principu unutarpolitičkih obračuna i dnevnopolitičke taktike, stavlja cijelu zemlju u poziciju stagnacije. S obzirom na jasno izražena očekivanja EU, te geopolitičke okolnosti u kojima BiH ima jedinstvenu priliku napredovati prema statusu kandidata i konkretnim pregovorima, ovakva vrsta političke neodgovornosti mogla bi imati dugoročne posljedice. Ne samo po imidž zemlje u Bruxellesu, već i po konkretne mogućnosti financiranja, projekata i integracijskih koraka. U takvoj klimi, sastanci poput onoga u Konjicu, iako važni za unutarfederalne odnose, ostaju u sjeni neuspjeha na državnoj razini, gdje se odlučuje o ključnim iskoracima u europskoj agendi BiH.

Početak kraja naplatnih kućica u Hrvatskoj, evo kako i kada će funkcionirati novi sustav