I dok je proces formiranja vlasti na državnoj razini uvjetovan nešto složenijim procedurama, ali jednostavnom matematikom, pitanje programa rada nove vlasti, a možda i važnije - dinamike ispunjavanja zacrtanog, bit će sve samo ne glatko i protočno. Dokaz je sadržan u samoj koncepciji i viziji budućnosti BiH koja se razlikuje od stranke do stranke, pa iako postoji načelna spremnost svih da javno kažu kako je europski put prioritet broj jedan, prethodna iskustva uče nas da su želje i riječi jedno, a djela i rezultati nešto sasvim drugo, piše Večernji list BiH.
Činjenica je da od proljeća 2024. godine i dobivanja zelenog svjetla za početak pregovora BiH nije u stanju donijeti još dva zakona i imenovati glavnog pregovarača kako bi pregovore i započela u praksi, dok od prosinca 2025. i donošenja Reformske agende pa sve do danas nije napravljen ključni iskorak, zbog čega nam prijeti gubitak nevjerojatna 373 milijuna eura europske pomoći. Samo navedena dva primjera jasno oslikavaju složenost političke situacije u BiH u trenucima kada pola države, odnosno RS i njegove političke elite, na EU put, a poglavito na euroatlantske integracije, ne gleda blagonaklono, braneći tu poziciju navodnom tezom da funkcionalna država koju EU traži znači automatski slabljenje pozicije srpskog naroda u BiH.
Istina je potpuno drugačija. Europska unija jasno je skrenula pozornost na konstitutivnost naroda kroz svoj Strateški kompas, dok je pružajući potporu izgradnji mehanizma koordinacije u praksi pokazala da poštuje ustavnu strukturu zemlje i zastupljenost interesa triju naroda, ali i očekujući da predstavnici triju naroda dođu do jednog zajedničkog glasa prema tijelima EU-a. U prijevodu, EU neće pregovarati s entitetima, već traži državne institucije, odnosno jednu adresu s kojom će komunicirati vezano uz svaki od šest klastera, odnosno 35 poglavlja, a pritom ostavlja na volju trima narodima da se dogovore unutar funkcionalnih državnih institucija kako će funkcionirati dinamika europskog puta. Za to vrijeme RS nastavlja s blokadom, u prvom redu izgradnje institucionalnih struktura na državnoj razini nužnih za instrument IPARD kojim bi poljoprivrednici u BiH, neovisno o entitetu u kojem žive, mogli dobiti na desetke, pa možda i stotine milijuna eura bespovratne pomoći iz Europske unije.
A čija je pak krivnja izostanak napretka u ispunjavanju uvjeta sadržanih u Reformskoj agendi, nešto je složenije pitanje, no ponovno se vraćamo na početnu tezu da će nove vlasti morati pokazati kako su stvarno zainteresirane za dosezanje visokih europskih standarda, a tek onda će nagrada doći u obliku visokih novčanih sredstava.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Otvori KEKS Pay
