Demografski problemi i konkurentnost najvažnije su teme o kojima se razgovaralo na skupu Europske puče stranke (EPP) u Zagrebu, rekli su u subotu hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik EPP-a Manfred Weber, no činjenica da se EU danas nalazi u povijesnom trenutku stavila je fokus i na pitanje sigurnosti.
Čelnici čije stranke pripadaju EPP-u, najvećoj europskoj političkoj grupaciji, u petak i subotu sastali su se u Zagrebu na neformalnom skupu. U Zagreb su, između ostalih, stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk.
Kao najvažnije teme o kojima se razgovaralo na dvodnevnom neformalnom skupu europskih pučana Plenković i Weber su na završnoj konferenciji za novinare u hotelu Westin u Zagrebu istaknuli demografiju i konkurentnost, no razgovaralo se i o ratu u Ukrajini koji će napuniti četiri godine, ponovivši daljnju potporu Kijevu te o odnosima sa SAD-om u svjetlu nedavne krize s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Predložili smo rezoluciju o demografskoj obnovi Europe kao strateškom imperativu. U RH prosječna starost kao i u EU je 44,7 do 44,8 godina", rekao je Plenković, javila je Hina.
Cijeli kontinent stari što utječe na sve aspekte gospodarstva, na konkurentnost, na tržište rada, pa i na migracije gdje ta tema postaje politički osjetljiva, dodao je hrvatski premijer. Plenković je naglasio da je pitanje demografije, inače, u domeni nacionalnog zakonodavstva, ali i da ga treba podići na razinu EU-a jer bez demografske revitalizacije nema konkurentnosti.
Weber je ponovio da je donesen posebni dokument o demokratskim promjenama, što je jedno od najvažnijih pitanja "o kojima se ne govori dovoljno" i koje je strateško pitanje za EU suočen sa starenjem stanovništva, depopulacijom i niskim stopama nataliteta. Čelnik EPP-a Weber je naglasio da je za 2026. uz demografiju važno i pitanje jačanja konkurentnosti, ne samo iz tehničke perspektive nego i radi troškova života za građane.
"Moramo europske politike vratiti u realan život naših građana, a ako govorimo o energetici to znači manje račune".
Plenković je istaknuo da nema konkurentnosti bez vibrantnog tržišta rada, demografske revitalizacije i energetske neovisnosti.
Članak 42.7 Lisabonskog ugovora jači od članka 5. NATO-a
Weber je kazao da se EU danas nalazi u povijesnom trenutku i da je ključno pitanje "je li Europa danas spremna za taj povijesni trenutak."
Spominjući Lisabonski ugovor na kojemu danas počiva EU, kazao je da on sadrži članak 42.7 koji govori o solidarnosti u slučaju agresije.
"Članak 5. NATO-a je slabiji od naše formulacije iz Lisabonskog ugovora. No još nemamo jasan plan što taj članak (42.7) znači u praksi."
Plenković je, ističući tektonske promjene u transatlantskim odnosima, ratove, terorizam i migracije, naglasio da to zahtijeva od EU-a što brže i snažnije pozicioniranje.
Istaknuo je da bi "zajednički stav" trebao što više biti stav dvadesetsedmorice, a ne manje od toga - iako se često događa da bude stav 26-orice, ne spominjući poimence zemlju koja često nije usklađena s EU-om, ali očito aludirajući na Mađarsku Viktora Orbana.
Naglasio je ponovno da se "zalažemo za nastavak suradnje sa SAD-om bez obzira na recentne događaje" i da treba radije "tražiti puteve oko tema u kojima se slažemo i davati zajednički doprinos miru i sigurnosti".
Nuklearni štit
Ranije je kazao da Sjedinjene Države ostaju „važan partner svih nas”.
Na pitanje novinara o ponudi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona od prije nekoliko godina o nekoj vrsti nuklearnog štita za Europu i je li došlo vrijeme da se o tome počne razgovarati, Weber je rekao kako treba razmotriti kako se ta mogućnost može iskoristiti za jačanje europske sigurnosti.
"Uz događaje vezane uz SAD i činjenicu da Francuska nudi tu mogućnost za jačanje europske sigurnosti, riječ je o velikodušnoj ponudi i moramo razmotriti kako se ta mogućnost može iskoristiti za jačanje europske sigurnosti", kazao je Weber.
Francuska je nakon Brexita jedina članica EU-a s nuklearnim naoružanjem.
"Nismo razgovarali o pitanjima obrane, no taj je potencijal na dispoziciji europskim zemljama, ali se nadam da nikad nećemo doći u poziciju da nam je to potrebno", kazao je Plenković.
Dvojica su čelnika ponovila kako ostaju predani pomoći Ukrajini u njezinom ratu protiv Rusije koji će uskoro napuniti četiri godine.
"Mi bismo htjeli da mir bude i trajan i pravedan", ponovio je hrvatski premijer, odnosno da se ne stvori presedan i u budućnosti otvori prostor za narušavanje teritorijalne cjelovitosti zemalja.
Weber je naglasio da bi sljedeći koraci trebali biti "borba protiv flote u sjeni. Moramo spriječiti da Rusija generira dodatan prihod za rat, a naši američki prijatelji u tome nam mogu pomoći".
Otvori KEKS Pay
