Europski projekt potpore oporavku od poplava u BiH, koji se provodi preko Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), predstavljen je nedavno i u Kiseljaku, srednjobosanskoj općini koja je, prema izvršenim procjenama, u poplavama početkom listopada prošle godine pretrpjela štetu od oko 17 milijuna KM.
Mnogi se zadužili
Na posebnom računu koji je otvorila Općina Kiseljak, na kojem su se prikupljala sredstva za saniranje šteta na obiteljskim domovima, gospodarskim objektima i infrastrukturi, prikupljeno je nešto više od tri milijuna KM. Osim jednokratnog novčanog bona za nabavu robe široke potrošnje koje je stradalima od poplava dijelilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, većina Kiseljačana čiji su domovi, objekti te poduzeća stradali u prošlogodišnjim poplavama u međuvremenu je sama sanirala štetu, računajući kako će obećana pomoć stići te da će njome pokriti troškove za koje su se mnogi građani morali i zadužiti. Kad je ona najvrjednija iz Europske unije konačno stigla do faze predstavljanja javnog poziva, uslijedilo je veliko razočaranje, i to određenim kriterijima po kojima se ta pomoć planira dijeliti. Mogu je dobiti samo oni čije su stambene jedinice ili objekti oštećeni u poplavama ili klizištima i dalje neuvjetni za stanovanje ili oštećeni građani koji žive u kolektivnim centrima. Više od četiri mjeseca nakon poplava koje su dijelove BiH zahvatile pred samu zimu većina se sama ili uz pomoć dobrih ljudi pobrinula sanirati štete i osposobiti svoje domove za stanovanje. To nikako ne znači da nisu pretrpjeli ogromne štete i da ne trebaju biti obuhvaćeni projektom Europske unije o potpori oporavku od poplava, samo se kriteriji dodjele sredstava trebaju prilagoditi stanju na terenu, poručilo je mnoštvo okupljenih na informativnom zasjedanju na kojem je u Kiseljaku predstavljen javni poziv za odabir korisnika za izgradnju i sanaciju stambenih jedinica uništenih ili oštećenih u poplavama prošle godine. Osim činjenice kako je većina Kiseljačana, pa i žitelja susjednog Kreševa, u međuvremenu uspjela osposobiti svoje domove za stanovanje, okupljeni na predstavljanju javnog poziva u Kiseljaku ukazali su na još jedan potpuno nelogičan kriterij koji podnositeljima zahtjeva donosi mnogo bodova. U pitanju je potvrda o boravku u privremenom kolektivnom smještaju koju izdaje nadležna institucija. Ovakvu potvrdu u Kiseljaku i Kreševu, a i u Fojnici, nemoguće je dobiti jer kolektivni smještaj u ovim općinama jednostavno ne postoji. U svim trima općinama postoji tek nekoliko obitelji koje su zbog razine oštećenja svojih domova morale na dulje razdoblje napustiti svoje domove. No, ni jedna od njih nije završila u kolektivnom smještaju jer takav oblik privremenog stambenog zbrinjavanja ne postoji na ovom području.
Zahtjevi oštećenih
Glavni zahtjev oštećenih u poplavama u središnjoj Bosni je da se uvjeti za prijavljivanje prilagode stanju i potrebama na terenu jer u protivnom sredstva Europske unije namijenjena oporavku stanovništva ovog područja od posljedica razornih poplava neće moći koristiti oni kojima su namijenjena. Iz općinskih službi pozvali su sve koji su pretrpjeli štetu od poplava, prije svih one čiji su domovi poplavljeni, da se unatoč razočaranju zbog kriterija dodjele, prijave na javni poziv. Uz jasnu poruku kako će se tražiti izmjena kriterija jer, po sadašnjim, sredstva za obnovu i sanaciju mogu dobiti samo oni koji su i nakon gotovo pet mjeseci poslije poplava bez krova nad glavom. Po sadašnjim kriterijima, oštećeni su proteklih zimskih mjeseci, u kojima se temperatura spuštala i više od -10 Celzijevih stupnjeva, trebali čekati pomoć izlažući sebe i svoje obitelji takvoj hladnoći. To, naravno, nitko od njih nije dopustio te su se snalazili kako znaju, računajući na pomoć koja je konačno stigla s kriterijima koji ne uvažavaju stanje na terenu.
