Konferencija prekograničnog projekta "Unaprjeđenje održivog razvoja turizma kroz kulinarsko nasljeđe" (CUHaCHA) održana je prije nekoliko dana u Mostaru u cilju unaprjeđenja partnerstva među BiH, Hrvatskom i Crnom Gorom provođenjem aktivnosti usmjerenih na jačanje turističke ponude.
Važnost gastronomije
Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije Rašid Hadžović kazao je kako se ovim projektom htjelo doći do nekih zanimljivih tradicionalnih jela koja se spremaju na području ove regije. - Htjeli smo napraviti i određene turističke ture, kao i edukaciju za naše učenike. Zbog toga smo izradili monografiju s tim jelima, turističke ture bit će na internetskoj stranici projekta, a za naše učenike osigurali smo kuhinju u vrijednosti od 60.000 eura, kao i restoranski prostor u prostorijama Crvenog križa. Taj prostor ujedno će biti korišten za edukaciju naših učenika - kazao je Hadžović. Ministar je dodao kako gastronomija igra jako važnu ulogu u modernom turizmu. - Nije više pojam da turisti koji dolaze samo nešto vide nego i da nešto kušaju, tako da je i taj gastronomski trenutak vrlo bitan. Pokušali smo kroz naša nacionalna jela dati novi pristup našim budućim turistima, tako da u HNŽ-u postoje dvije - odnosno dvosatna i cjelodnevna tura koje će biti prikazane na našoj internetskoj stranici - kazao je Hadžović. Andrea Erceg iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) istaknula je kako je cilj projekta ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine i doprinijeti razvoju turizma. - Cilj će se ostvariti kroz tri rezultata, a oni su kreiranje staza kulinarske baštine koje će biti kreirane preko jedne web-karte. One su već definirane, a za nekih desetak dana bit će online. Nakon toga cilj je obuka pružatelja usluga koji će se u tri kuhinje, koje ćemo uspostaviti u Zadru, Mostaru i Tivtu, obučiti u kuhanju tih tradicionalnih jela - kazala je Erceg.
Dodala je kako je cilj turističku sezonu produljiti na cijelu godinu i privući goste stvarima tipičnim upravo za ovo podneblje.
- Turisti sve više teže takvim ponudama, a nama je u cilju smanjiti sezonalnost u navedenim područjima, što znači da bi turisti zapravo trebali dolaziti cijelu godinu, težiti nekom višem iskustvu, više osjetiti lokalne, autohtone proizvode nego neke koji se nameću. Kao nešto što bi turisti morali kušati u BiH izdvojila bih janjetinu na ražnju, dok su za Hrvatsku i Crnu Goru to uglavnom nekakva, čak ne riblja jela, nego dagnje, rižoti i slično - navela je Erceg.
Potencijal regije
Predstavnica Općine Tivat Ivona Petrović istaknula je kako hrana definitivno povezuje regije Mostara, Zadra i Boke kotorske. - Prilikom realizacije naših aktivnosti dodatno smo se uvjerili da su sličnosti i veće nego što sam mislila. Hrana je važan segment našeg svakodnevnog života, važan je dio kulinarske baštine i ono što je ovaj projekt pokušao postići je da taj značaj bude još jasniji svim turističkim djelatnicima - kazala je Petrović. Prema njezinim riječima, gastronomski potencijal ove tri regije nije dovoljno istražen i prezentiran. - Ovaj projekt je, nadam se, jedan u nizu pokušaja da odgovorimo na to pitanje. Zadarska županija i Boka kotorska imaju velike sličnosti kada je hrana u pitanju. Naša kulinarska baština je, prije svega, mediteranska, jedemo dosta svježeg ili malo obrađenog povrća, dosta morskih plodova, većina recepata ima potpuno istu osnovu. To su grilana riba, školjke i slično. Kad su Mostar i HNŽ u pitanju, naglasila bih taj neki istočnjački utjecaj koji je i kod nas jako izražen. Tu su zastupljena zimska jela koja se sporo kuhaju, sporo pripremaju, ali i sporo jedu, imaju miris doma, podsjećaju nas na obitelj i mislim kako je to i više nego dovoljno da kažemo da imamo zajedničko nasljeđe - istaknula je Petrović. Nositelj projekta je AGRRA, a partneri su Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije, Općina Tivat i Zadarska županija. Projekt CUHaCHA realizira se u okviru programa suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska - BiH - Crna Gora, ukupna vrijednost projekta je 710.946,93 eura, a iznos koji sufinancira Europska unija je 604.304,89 eura.•
