Bila emocionalna ili fizička, bol svi proživljavamo. Intenzitet ovog neizbježnog osjećaja u životu nije uvijek jednak, a posljedice mogu biti bilo koje od dviju krajnosti. Prva je da će ojačati ljudski karakter, a druga da će ga uništiti. Bol je fenomen koji znanstvenici proučavaju stoljećima, a prepuna je neobičnih činjenica. Iako svi zaziremo od boli, vjerovali ili ne, ova agonija ima za neke i svoje slatke strane.
1. Financijska nesigurnost prouzročuje fizičku bol
Posljednjih godina istraživači su primijetili neobičnu stvar. Kako je ekonomska nesigurnost rasla, tako su se pojavile i pritužbe na tjelesnu nelagodu. Kako bi se vidjelo postoji li spona između tih dviju stvari, prikupljeno je i analizirano nekoliko studija. Cjelokupni projekt bio je temeljit. Istraživači su promatrali živote ljudi, njihove brige i obaveze te usput i razinu boli. Projekt je bio podijeljen u šest studija, pri kojima su se upotrebljavala različite metode istraživanja, ali sve su došle do istog zaključka. Financijska nesigurnost dovodi do fizičke boli. Putem online anketa, potrošačkih panela i laboratorijskih volontera tražili su odgovore na pitanja o financijama, nezaposlenosti i konzumaciji lijekova protiv bolova. U 2016. godini rezultati su pokazali da je došlo do enormnog povećanja razine stresa kada je dohodak u kućanstvima bio prenizak pa su se ljudi bojali nesigurne budućnosti i nedostatka kontrole u životima. Anksioznost ima slične neuronske mehanizme kao i bol. To bi moglo objasniti zašto je skupina ljudi koja je sudjelovala u istraživanju, a koja je imala manje novca, rekla da je kupila više lijekova protiv bolova u usporedbi s drugom grupom koja ima određenu financijsku sigurnost.
2. Neki ljudi uživaju u boli
Ako ste se ikada pitali zašto neki vole jako ljutu hranu ili grubosti u krevetu, znajte da su istraživači željeli doznati istu stvar. Pronašli su 18 volontera koji su bili spremni pretrpjeti bol radi istraživanja. Sudionici su morali proći kroz dva testa, ali bili su upozoreni prije nego što bi moglo doći do jakih opeklina. U prvom testu bili su podvrgnuti boli koja je jednakog intenziteta kao kada uhvatite vruću šalicu. U drugom testu bili su opet "opečeni" istom toplinom kao u prvom ili su bili podvrgnuti još većem stupnju boli. Volonteri su ocijenili da je osjećaj boli bio jači tijekom prvog testa, a manji tijekom drugog. Da bismo razumjeli ovu promjenu, istraživači su proučavali skenove mozga. Tijekom oba eksperimenta zabilježena je aktivnost mozga sudionika. Iznenađujuće, kada su volonteri znali da su izbjegli nešto što bi moglo biti još gore od sadašnjeg iskustva, poput bolne opekline, mozak je oslabio područje boli i pojačao područja za ublažavanje boli i zadovoljstvo. Zato je loše iskustvo iz prvog pokusa postalo ugodno u drugome. Nakon najgorih očekivanja, osjećaj emocionalnog olakšanja oslabio je osjećaj boli zbog druge opekotine.
3. Receptori boli mogu biti "oteti"
Nekoliko bakterijskih sojeva prouzročuju zastrašujuću takozvanu „bolest koja jede meso“, a među njima je bakterija Streptococcus pyogenes najgora i najjača. Prouzročuje bolest kod koje je stopa smrtnosti izrazito visoka. Sa svojom čudnom inteligencijom, ove bakterije "otimaju" receptore boli kod bolesnika kako bi izbjegle imunološki sustav. Taj proces počinje u ranim fazama infekcije kada S. pyogenes otpušta svoj otrov u tijelo. Taj toksin manipulira neuronima kako bi oslobodili bol, a jedan peptid zaustavlja imunološki sustav da se brani od napada bakterija. To omogućuje bolesti da napreduje. Neobično, ali znanstvenici su otkrili kako botoks, injekcija proteina koja izglađuje bore, može pomoći. U zaraženim miševima botoks je blokirao "otete" nervne signale tako da ne ometaju imunološki sustav.
4. Psovanje pomaže pri olakšavanju boli
Psovanje povećava toleranciju na bol. Znanstveni su 2009. godine uzeli u obzir tu mogućnost. Oko 64 volontera pristalo je sudjelovati u istraživanju u vezi s tom teorijom. Sve što su morali učiniti bilo je držati ruke u ledenoj vodi što je dulje moguće. Prvi put bilo im je dopušteno psovati, a drugi put morali su ponavljati jednu riječ kojom bi opisali stol. Nešto poput "drvenog" ili "namještaj". Na iznenađenje istraživača, kada su izgovarali psovke, mogli su dulje držati ruke pod vodom.
5. Termalna iluzija
Termalna iluzija povezana je s jednom vrstom pokusa koji se odnosi na bol. Srednji prst treba ohladiti na 20 Celzijevih stupnjeva. Istodobno treba zagrijati prstenjak i kažiprst na 40 stupnjeva. Ta će kombinacija dovesti do toga da će osoba osjećati goruću toplinu u srednjem prstu. Ta se iluzija događa kada mozak pokušava istodobno razumjeti signale boli iz tri različita prsta. Prividna toplina u hladnom prstu događa se kada kažiprst i prstenjak sa svojom toplinom blokiraju "rashladne" receptore u koži. Ti receptori obično smanjuju bol. Mozak je preplavljen informacijama pa zato misli da srednji prst "gori".
6. Sinestezija zrcalnog dodira
Sinestezija je kombinacija raznih osjeta. Izazvana je izravnim doživljajem samo jednoga od njih. Ono što opažamo svojim osjetilima može se miješati (mirisi imaju oblik, boje, zvukove...). To znači da vizualni podražaji mogu izazvati zvučna ili mirisna iskustva. Na primjer, postoje osobe kod kojih svaka riječ ima određeni okus. Kod boli, to je takozvana sinestezija zrcalnog dodira. To znači da osobe mogu gledati drugu osobu kako je netko ili nešto dodiruje i osjetiti na vlastitom tijelu taj isti podražaj. Zato gledanje nasilnih filmova može biti neugodno iskustvo za takve osobe.
7. Biljka koja prouzročuje nepodnošljivu bol
U australskim kišnim šumama raste grm viši od prosječnog muškarca, obrastao lišćem koje nalikuje na krzno. Dlake tog lišća ispunjene su otrovom. Čovjek koji je bio uboden 1941. godine morao je biti hospitaliziran tri tjedna u bolnici. Drugi je počinio samoubojstvo kako bi izbjegao tu bol. Znanstvenik koji je bio podvrgnut bolu opisao je taj osjećaj kao da vas istodobno netko polije kiselinom i stavi na električnu stolicu. "Sadistički" grm može mučiti žrtvu do šest mjeseci jer toliko dugo mogu dlačice ostati ispod kože. Ako se područje uboda pritisne ili ispere, bol se samo pojačava. Čak i muzejski radnici moraju biti oprezni. Uzorci koji su pohranjeni prije više od stotinu godina i dalje mogu prouzročiti opekline. Toliko je opasan da znanstvenici koji rade u neposrednoj blizini grma moraju redovito mijenjati svoje maske za lice.
8. Obitelj koja ne osjeća bol
Već godinama znanstvenici proučavaju obitelj Marsilis iz Italije. Ti ljudi ne osjećaju bol kao ostatak čovječanstva. Slomljena kost? Nakon nekoliko sekundi osjećaju se dobro. Prijelomi ostaju nezapaženi. Najmanje tri generacije obitelji Marsilis nije osjećalo bol pri opeklinama ni nelagodu kada su bili bolesni. Tu postoji i negativna strana. Katkada nisu shvatili da je došlo do ozbiljne ozljede. Nastavili bi sa svojim životom, što bio odgodilo liječenje i pogoršalo stanje. U 2017. godini provedena je DNK analiza. Gen nazvan ZFHX2 nosio je tajanstvenu mutaciju. Znanstvenici nastoje otkriti ovu misteriju i upotrijebiti te informacije kako bi razvili olakšanje za bolesnike s kroničnom boli.
9. Hodanje po LEGO kockicama vs. hodanje po vatri
Nedavna novost i ludost postalo je hodanje po Lego kockicama. Slično je hodanju po vatri ili preko stakla. Osoba mora hodati bosa preko hrpe kockica. Ovaj šareni izazov vrlo je popularan na događanjima, radionicama i zabavnim mjestima. Ovo je čudno s obzirom na to da hodanje po kockicama boli više od hodanja po vatri, staklu ili ledu. Russell Cassevah to je otkrio na teži način. Godine 2018. ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda nakon što je završio najdužu šetnju po Lego kockicama na svijetu. Prošao je nevjerojatnih 834 metra, dobio certifikat i liječnika koji mu je sanirao krvava stopala.
10. Roboti koji osjećaju bol
U 2016. godini znanstvenici su prešli drugi prag robotike, a to je razvoj robota koji mogu doživjeti bol. Upravo ova tehnologija mogla bi spasiti mnoge živote. Roboti koji prepoznaju izvore boli mogu upozoriti ljude na opasnost. Tu postoji i problem. Roboti se mogu zabuniti i napraviti štetu svojem sustavu i ljudskom organizmu. Roboti koji doživljavaju bol kao i ljudi još su daleki san. Međutim, prototip za 2016. bio je impresivan. Bila je to robotska ruka koja je imala vrhove prstiju. Robot je imao senzor po uzoru na ljudsku kožu i mogao je prepoznati pritisak i temperaturu.
