Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Teško se ravnati po moralnim načelima nemoralnih ljudi

11. prosinca 2019. u 12:00 0 komentara 143 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Sučeljavanja imaju dva predznaka, i to konstruktivni i destruktivni. Dok se prvo sučeljavanje odnosi na čovjeka kao totalno biće (Henri Lefebre), drugo se sučeljavanje odnosi na čovjeka kao parcijalno biće, biće zarobljeno svojim uskim i parcijalnim interesima. Navodimo mudru izreku njemačkog pisca Goethea: “Tko ne čini ništa za druge, ne čini ništa ni za sebe”. Prema tomu, temeljno pitanje moglo bi glasiti:

Kako povezati pokidane končiće između ljudi, kako se otarasiti svoje unutarnje tiranije, neke vrste opakih “virusa” koji razjedaju srce i dušu? Biti okružen mnoštvom ljudi, a biti, unatoč tomu, usamljenik poput Robinsona svojevrsni je apsurd i paradoks, slika otuđenog čovjeka u suvremenom svijetu.

Humanistička revolucija

Naš poznati sociolog Rudi Supek definira humanističku revoluciju kao pomirenje između društvene prirode čovjeka i institucije.

Ako bi se očuvala društvena priroda čovjeka, ujedno bi se humanizirale i institucije. To svakako ide u prilog koncepciji da je čovjek bio i ostao polazna osnova i cilj naše cjelokupne aktivnosti. O poteškoćama u realizaciji odgojne zadaće bilo je riječi u knjizi eseja “Ogledne silnice”, pod naslovom “Škola i život”.

Navodimo dva satirična slučaja ljudske pokvarenosti i birokratske zatucanosti koji čine propise grotesknim (komičnim).

Dok brod Titanik nepovratno tone, kontrolor karata istjeruje putnika iz prve u drugu klasu iz razloga što taj putnik nema tiket za prvi razred. Obrazloženje kontrolora: “Zakon je zakon, propis je propis”.

Ili drugi primjer: rukovoditelj ureda obraća se stranci: “Vidim da si živ, ali, po meni, ti ne postojiš budući da si mrtav u računalu”.

Dijalektika i demokracija

Dijalektika je filozofski pojam koji, među ostalim, označava umijeće razgovaranja i raspravljanja. Navodimo ukratko neke njezine bitne sastavnice:

poznavanje i primjena dijalektičkih zakona, osobito onog zakona koji se odnosi na borbu jedinstva suprotnosti.

Sučeljavanje različitih strana pod uvjetom da su one u ravnopravnom položaju i oslobođene straha. A za takav status valja se, prije svega, boriti i izboriti.

Dijalektika nadalje podrazumijeva progresivan proces kretanja, mijenjanja i preobražaja svijeta (prijatelju moj, hvala ti pa si se upleo sa mnom u diskusiju i raspravu).

Profesorica socijalne antropologije Vera Erlich ukazuje na kontinuirani proces dijalektičkog razvitka zahvaljujući preuzimanju aktivnosti i snaga od mlađeg naraštaja nad starijim naraštajem. Dajemo slikoviti prikaz u kojem se djed obraća unuku: “Gdje ja stadoh, ti ćeš poći; što ne mogoh, ti ćeš moći”.

Isto tako, ljudske spoznaje neprestano se akumuliraju, preuzimajući i koristeći se ranije stečenim iskustvima. Slikovito rečeno, čovjek stupa na pozornicu koju su davno prije njega raniji naraštaji izgradili.

Iz knjige “Slamka spasa” (urednika Gorana Tudora) navodimo nekoliko misli koji nam ukazuju na neospornu činjenicu da osiromašenje duha siromaši i materijalno bogatstvo i sve njegove blagodati. Drugim riječima, sve smo izgubili ako smo čovjeka zasjenili i zagubili.

Ruiniranje duha

Što smo izdvojili:

Pošten govori istinu da bi pomogao, zao da bi uvrijedio. (W. Hazlitt)

Kad ne saslušate, znate koliko i prije. Zar vam nije žao? (Goran Tudor)

Kad svi imaju isto mišljenje, nužni su argumenti. (Oscar Wilde)

Produktivni i destruktivni efekti institucija.

Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima. (Rousseau)

Jedna od snažnih stresnih situacija uvjetovana je zbog straha od neuspjeha (Bognar), a to osobito u ispitnim situacijama. I ja sam iznio gorčinu škole, pa što – reći će odrasli.

Ako je škola odbojna, nije lav ili sto vukova. Pa što je ovo danas djeci; sve mamine maze do maze.

No, i odrasli “podjetinje”, u nastupu regresije kao obrambenog mehanizma ličnosti. To je slučaj nađu li se u ispitnoj situaciji, recimo kada polažu ispit iz Prve pomoći. Napetost ispitanika je utoliko veća ukoliko je više, u subjektivnom smislu, poljuljan njegov “superego”.

Vrhunac napetosti nastupa pri pomisli - što ako ne položim ispit. Kako ću ja, ovako bidan, voziti punicu do ženskog frizeraja?

Znate li sada, vi stariji “dušobrižnici”, kako je tek djeci u 
školi?

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.