Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka na "roditeljskom sastanku" u američkom Veleposlanstvu u Sarajevu potvrdili su suglasnost za ubrzanje projekta Južna plinska interkonekcija, a zahtjev predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare za preispitivanje zakona na Ustavnome sudu Federacije BiH, koji je na silu progurao bivši veleposlanik Michael Murphy, mogao bi se pokazati dobitnom kombinacijom. U međuvremenu su iz američkog Veleposlanstva predstavili ambiciozan akcijski plan kako bi se odvijao ovaj projekt, od postizanja dogovora BiH i Republike Hrvatske do dodjele koncesije i dijela koji se tiče zakonskoga rješenja u Federaciji BiH. O tome se, uz ostalo, razgovaralo iza zatvorenih vrata, jednako kao i mogućnosti da se modificira Murphyjev zakon. U biti, sada ova američka administracija uz pomoć "trojke" i HDZ-a BiH mora popravljati štetu načinjenu početkom godine jer je taj zakon neprovediv.
Olakšan posao
Politički gledano, najlakše je dočekati da Ustavni sud BiH ospori zakon koji je donesen u nezakonitoj proceduri kako bi imali "clean start" bez političkih repova. Ključni problem, naime, bit će u tome kako će "trojka" objasniti "patriotskoj" javnosti da u igri više nije BH-Gas te u očekivanim novim optužbama iz redova SDFA grupacije da su izdali "interese Bosne". Posebno bi to došlo do izražaja ako bi se kroz amandmansku proceduru mijenjale te odredbe, pa se procjenjuje politički lakšim putem osporiti zakon na Ustavnome sudu i nakon toga donijeti novo rješenje koje bi odgovaralo interesima Bosne i Hercegovine, kao i interesima Hrvata i Bošnjaka i na kraju američkih investitora. Predsjednica Federacije BiH uputila je tijekom listopada zahtjev za preispitivanje zakona vezanog uz izgradnju plinovoda "Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska", koji je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 12. prosinca 2024. godine. Zakon je donesen uz ignoriranje Hrvata unutar vladajuće koalicije. Bradarino osporavanje zakona temelji se na činjenici da je zakon donesen u hitnoj proceduri, bez stvarne potrebe za takvim usvajanjem. - Napominjem da nema osnova za donošenje zakona po hitnom postupku jer za uređivanje ove materije ne postoji neodgodiva potreba - navela je Bradara u svom zahtjevu Sudu, ističući ozbiljna kršenja ustavnih i poslovničkih procedura u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Predsjednici Bradari osobito smeta činjenica da zakon nije prošao kroz obvezno mišljenje Vlade Federacije BiH, čime je, prema njezinu mišljenju, ozbiljno narušena procedura donošenja zakona. - Zakon je u proceduru ušao bez obveznog mišljenja Vlade Federacije BiH, a zastupnicima je tekst zakona dostavljen neposredno pred sjednicu, bez dovoljno vremena za analizu, dok su amandmani razmatrani bez prethodnog očitovanja izvršne vlasti - ističe Bradara, dodajući da su prekršeni poslovnici obaju domova Parlamenta FBiH. Izmjena zakona tako je postala stvar koja prethodi bilo kakvome novom koraku.
Hladan tuš
Doznajemo kako su predstavnici "trojke" doživjeli hladan tuš u američkom Veleposlanstvu na pokušaj insceniranja navodnog povezivanja teme Južne plinske interkonekcije i istupa hrvatskih dužnosnika Maxa Primorca i Željane Zovko oko Izbornoga zakona. Američki diplomati izravno su im poručili da se ničim ne povezuje ovo ekonomsko pitanje važno uz energetsku sigurnost i stabilnost zemlje s politikantskim disciplinama u zemlji. "Trojka" se, unatoč jasnim porukama iz međunarodnih krugova, i dalje upušta u politiziranje strateških projekata, što bi moglo imati negativne posljedice na BiH. Pokušaj povezivanja političkih tema s projektima poput Južne plinske interkonekcije može stvoriti daljnje podjele i nesuglasice te usporiti već započete procese koji su od ključne važnosti za zemlju. U konačnici, iako je jasno da postoje različiti politički interesi unutar BiH, pristup koji uključuje politiziranje strateških projekata poput Južne plinske interkonekcije može imati dugoročno štetne posljedice. Ovaj energetski projekt ne samo da ima potencijal unaprijediti stabilnost u BiH već također omogućava smanjenje ovisnosti o ruskome plinu, što je u skladu s dugoročnim ciljevima EU-a i SAD-a. S obzirom na trenutačnu situaciju, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima političkih prijepora koji ometaju napredak u ključnim ekonomskim projektima. Pokušaji političkih stranaka da iskoriste energetske projekte za ostvarivanje svojih političkih ciljeva mogu ugroziti stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine. Projekti poput Južne plinske interkonekcije trebaju biti promatrani kroz prizmu koristi svih, a ne kroz političke podjele koje samo usporavaju razvoj i provedbu ključnih projekata.
Otvori KEKS Pay
