Godina dana pandemije ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje. Psiholozi kažu kako je sve veći broj onih koji traže pomoć. S obzirom na to da se pandemiji još ne nazire kraj, pogledajte kako da preživimo pandemiju i sačuvamo mentalno zdravlje.
Brojevi zaraženih i preminulih; prvi, drugi, treći val, idemo li u lockdown ili ne – ovo su samo neke od vijesti s kojim se suočavamo svaki dan i tako već godinu dana. Pandemija uzima danak i ostavlja posljedice i na našu psihu.
Psiholozi su oni kojima se prvima obraćamo kada osjetimo uznemirenost ili da situacija izmiče kontroli. U tuzlanskom Domu zdravlja kažu za BHRT kako se povećava broj građana koji traže pomoć psihologa. Najčešće je riječ o depresiji, anksioznosti, strahu ili frustraciji.
„Javlja nam se sve mlađa populacija, ali posebno starije osobe koje obično same žive, kod kojih se javlja strah, strah od smrti, od bolesti, tako da mi već u posljednjih par mjeseci vidimo kako dolazi do povećanja.“, kaže prim. dr. Zlatko Kalabić, šef Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Tuzla.
„Imamo jako puno klijenata na našoj listi čekanja, koji čekaju da budu raspoređeni za termin psihoterapije. To može biti pokazatelj više stvari, da su građani postali otvoreniji ka traženju stručne pomoći, ali i da je mentalno stanje naših građana toliko ugroženo i tako ozbiljno.“, kaže Aida Vrabac Trnačević, koordinatorica obiteljskog psihološkog savjetovališta “Amica Educa”.
Na početku pandemije u Domu zdravlja u Tuzli bila je otvorena telefonska linija koja je na usluzi građanima bila 24 sata. Danas telefonske linije za psihološku pomoć nema, a sve je manje onih koji imaju novca za plaćanje privatnih pregleda. Zbog toga građani pomoć traže i u nevladinim organizacijama.
„Oni koji su nezaposleni ili socijalno ugroženi, mogu biti oslobođeni obveze plaćanja naknade za psihoterapiju.“, pojasnila je Vrabac Trnačević.
S obzirom na to da se pademiji još ne vidi kraj, stručnjaci kažu kako je važno što možemo učiniti sami za sebe. Savjet je da što više razgovaramo s bliskim osobama. Boravak u prirodi je u vrhu preporuka psihologa. Tu su i fizička aktivnost i hobiji, kao i korisnost – pomoć starijim sugrađanima, pomoći će i njima i vama.
