Neočekivani preokret – Otprilike tek jedno od deset malih i srednjih tvrtki (MSP-ova) zapošljava strane radnike, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa). Posebno su suzdržana mala poduzeća. Za to postoji nekoliko razloga.
Prema istraživanju banke KfW, nešto više od jednog od deset MSP-ova u Njemačkoj (11,5 posto) zapošljava strane stručnjake. Riječ je prvenstveno o većim tvrtkama s 50 ili više zaposlenih; njih 61 posto izvijestilo je da u svom sastavu ima strane stručnjake. „Što je tvrtka manja, to je manja vjerojatnost da će strani stručnjaci imati ulogu u njoj”, navodi se u reprezentativnom istraživanju razvojne banke KfW, u kojem je sudjelovalo oko 13.000 tvrtki, prenosi Fenix magazin.
„Trenutačno razdoblje gospodarske slabosti znači da je nedostatak stručne radne snage manje izražen nego prije nekoliko godina”, rekao je glavni ekonomist KfW-a Dirk Schumacher. „Međutim, potražnja za kvalificiranim radnicima ponovno će porasti s oporavkom gospodarstva.”
Prigovori na birokratske prepreke
U istraživanju je 12,4 posto tvrtki izjavilo da odustaje od zapošljavanja stranih stručnjaka – unatoč postojanju potrebe za njima. Istovremeno, 45,5 posto tvrtki naglasilo je da trenutačno nema potrebu za stranim stručnjacima.
Nešto više od 69 posto tvrtki navelo je jezične barijere kao prepreku pri zapošljavanju stranih radnika, dok se gotovo polovica (47,5 posto) požalila na birokratske i pravne prepreke. KfW je ukazao na često dugotrajne postupke ishođenja dozvola boravka i radnih dozvola. Schumacher je pozvao na uklanjanje tih prepreka s obzirom na demografske promjene i trajni nedostatak stručne radne snage.
Tvrtke u industrijskom sektoru najčešće zapošljavaju strane stručnjake (21 posto). Slijede trgovina (14,3 %) i građevinski sektor (13,3 %), prema istraživanju provedenom u siječnju među tvrtkama iz svih sektora s godišnjim prihodom do 500 milijuna eura.
Gotovo da nema razlika između istočne i zapadne Njemačke. Na istoku udio tvrtki koje zapošljavaju strane stručnjake iznosi 9,6 posto – što je tek nešto manje od 11,9 posto zabilježenih na zapadu. Prema navodima KfW-a, ta je razlika prvenstveno posljedica industrijske strukture: zapadni dio ima veći udio većih malih i srednjih poduzeća u proizvodnom i uslužnom sektoru.