Nužno je suprotstaviti se revizionizmu i negiranju genocida u Srebrenici, dok je preživjelima potrebna jasna podrška, uz napore na izgradnji trajnoga mira. Ključne su ovo poruke koje su se mogle čuti na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda na kojoj se održava prva komemoracija Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, koji je ustanovljen posebnom rezolucijom prošle godine, piše Večernji list BiH. Uoči obilježavanja 30 godina od genocida nad srebreničkim Bošnjacima niz je aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu koje u svojoj srži imaju osnovne postulate koji uključuju važnost i nužnost poštivanja žrtava, razumijevanja preživjelih, ali i upućivanja na potrebu suzbijanja poricanja koje je, nažalost, i dalje izraženo u određenim medijskim i političkim krugovima.
Poruke UN-a
Na Općoj skupštini UN-a u utorak oni koji su preživjeli genocid u Srebrenici pridružili su se visokim dužnosnicima u obilježavanju 30 godina od sustavnog ubijanja tisuća Bošnjaka u najgorem zločinu na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Potvrđena je potreba za suzbijanjem poricanja, podrškom preživjelima i promicanjem trajnog mira. Govoreći uime glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa, šef Ureda Courtenay Rattray odao je počast onima koji su izgubili živote i hrabrosti njihovih obitelji. - Danas se sjećamo žrtava i odajemo im počast. Odajemo počast snazi, dostojanstvu i otpornosti preživjelih - rekao je.
Glavni tajnik Guterres u svojoj je poruci rekao da međunarodna zajednica mora nastaviti stajati protiv mržnje, podjela i poricanja.
- Samo priznavanjem patnje svih žrtava možemo izgraditi međusobno razumijevanje, povjerenje i trajni mir - rekao je. - Moramo osigurati da se glasovi preživjelih iz Srebrenice i dalje čuju, suprotstavljajući se poricanju, iskrivljavanju i revizionizmu - naglasio je.
Dužnosnici UN-a izrazili su zabrinutost zbog kontinuiranih napora da se negira genocid i veličaju osuđeni za ratne zločine. Upozorili su da takvi narativi mogu potaknuti podjele i ometati pomirenje.
- Obrazovanje ostaje naša najjača obrana od erozije sjećanja - rekao je Philémon Yang, predsjednik Opće skupštine. - Nakon Srebrenice svijet je još jednom rekao: “Nikad više”. Pa ipak, govor mržnje ponovno je u porastu, potičući diskriminaciju, ekstremizam i nasilje - rekao je Guterres. “Preživjela sam genocid”, rekla je Munira Subašić, čiji su najmlađi sin i još 21 član obitelji ubijeni u masakru u Srebrenici u srpnju 1995. godine. “A svijet i Europa samo su šutke promatrali.” O važnosti sjećanja, kao i učenja o onomu što se dogodilo u Srebrenici, govorilo se i na međunarodnoj konferenciji “Obrazovanje i istraživanje genocida - Naša priča, naše obećanje”, koja se održavala u Potočarima kao središnja aktivnost Memorijalnog centra Srebrenica. Negiranje genocida jedan je od ključnih problema koji i dalje opterećuju odnose. Potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ćamil Duraković govorio je prilikom gostovanja na FTV-u upravo o ovoj temi te o tome zašto se ne primjenjuje postojeći Zakon o negiranju genocida.
- Riječ je o Tužiteljstvu koje očito ima ozbiljan utjecaj politike unutar sebe. Dakle, mi još uvijek nismo toliko godina nakon svega izgradili snažnu pravnu državu u kojoj bi pravosuđe bilo neovisno i radilo po zakonima i po onome kako bi trebalo i kako se u normalnim zemljama i događa. Nažalost, vi ovdje vidite nemoć i to je razlog - naveo je on. Upozorio je i na činjenicu da se za oko 1100 ubijenih Srebreničana još uvijek traga, kazavši kako je problem nedostatak informacija. Osvrnuo se i na lošu gospodarsku situaciju u ovoj maloj općini, kazavši kako ga je strah za Srebrenicu, da ona na ovakav način neće preživjeti ni za koga, ni za Srbe, ni za Bošnjake, ni za ostale koji tamo žive. Sutrašnje obilježavanje ovog najstrašnijeg zločina na europskom tlu od 2. svjetskog rata okupit će obitelji ubijenih, prijatelje, rodbinu, ali i brojne predstavnike iz društvenog i političkog života BiH, kao i velikog broja drugih zemalja. U Srebrenicu, kao što je najavljeno, stiže i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji će i tako jasno uputiti na poštovanje Republike Hrvatske prema žrtvama genocida.
Danas ukop
Uoči obilježavanja sudionici tradicionalnog Marša mira, kojim se odaje počast svima onima koji su ubijeni na teško prohodnom šumskom području od Srebrenice prema slobodnom teritoriju, približavaju se Memorijalnom centru Potočari, gdje će sutra biti obavljen ukop posmrtnih ostataka sedam žrtava genocida. Ljesovi su jučer krenuli iz Visokog te su se uz kolonu uputili prema Potočarima. Slike koje mnogima slamaju srca - uplakana rodbina, prijatelji i poznanici onih koji su u srpnju 1995. godine položili svoje živote u nemilosrdnoj kampanji Vojske Republike Srpske. Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koja su u trenutku smrti imala svega 19 godina. Riječ je o mladićima Senajidu (Husejin) Avdiću i Harizu (Ramiz) Mujiću, dok je najstarija žrtva Fata (Huso) Bektić, koja je imala 67 godina u trenutku smrti. Ove godine u Potočarima će biti ukopani: Senajid (Husein) Avdić (1976.), Hariz (Ramiz) Mujić (1976.), Fata (Huso) Bektić (1928.), Hasib (Adem) Omerović (1961.), Sejdalija (Alija) Alić (1961.), Rifet (Mustafa) Gabeljić (1964.) i Amir (Ibrahim) Mujčić (1964.). Trajni mir nešto je čemu svi u BiH teže kao ključnoj pretpostavci izgradnji bolje i održivije budućnosti, a pretpostavka navedenoga svakako je priznavanje onoga što je učinjeno nad Srebreničanima u srpnju 1995.; sustavno i nemilosrdno istrebljenje planirano u glavama osoba bez ljudskosti i morala, provedeno kroz nedjela zvijeri bez hrabrosti i časti.
Otvori KEKS Pay
