Gledajući što se sve događa u svijetu, mnogi su pomislili na ona Biblijska proročanstva o posljednjim vremenima, a kad su u ljetu koje nam i kalendarski završava nahrupili skakavci, sve je podsjetilo na onaj dio o sedam gladnih godina.
Pandemije, potresi, ratovi...
Od 2020. većina stvari nekako ne ide dobro, pandemije, potresi, ratovi... i još skakavci, kojih još uvijek ima iako nam jesen kuca na vrata, piše portal Večernjeg lista BiH. Prethodno je UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu najavila da je riječ o najvećoj najezdi skakavaca koja može dovesti do gladi. Naime, tropske oluje stvaraju povoljne uvjete za njihovo razmnožavanje, a ako samo govorimo o pustinjskima, za koje se nadamo da će se držati dalje od nas, roj veličine jednog četvornog kilometra može pojesti hrane koju bi pojelo 35 tisuća osoba u jednom danu. Dr. Milan Pernek ističe kako se zbog svega što se događa najezde iz godine u godinu mijenjaju pa je moguće da će, umjesto skakavaca, iduće godine biti više mušica.
Također, u sljedećim tjednima, kada dođe do pada temperature, brojni kukci i insekti tražit će spas u domovima pa su komarice ili neka druga vrsta zaštite dobrodošli kako nam nepozvani gosti ne bi ulazili u kuće i stanove.
- Činjenica je da klimatske promjene djeluju povoljno na mnoge vrste kukaca koje će se u budućnosti pojačano pojavljivati, kao i anomalije klime, što je na kraju i usko povezano. U posljednje vrijeme često čujemo da se moramo prilagoditi. Možda nas to živcira, ali od toga, apsolutno sam siguran, nećemo moći pobjeći - zaključio je dr. Pernek. Svjetski istraživači pak nisu optimistični kad su skakavci u pitanju. Oni sa Sveučilišta Arizona State ističu da populacije ovih insekata nekoliko sezona mogu preživjeti u fazi usamljenosti, a pod povoljnim okolnostima njihov se broj povećava do prenapučenosti, a onda su sposobni formirati rojeve od 80 milijuna skakavaca po četvornom kilometru koji putuju diljem svijeta. - Uz svakog skakavca koji konzumira do 2 grama vegetacije svaki dan, roj ove veličine može putovati do 90 milja dnevno konzumirajući istu količinu hrane kao 35.000 osoba. Nije ni čudo što se smatraju najrazornijim parazitom na svijetu - stoji u istraživanju. Što je veća temperatura, skakavcima treba manje vremena za razmnožavanje i prehranu, što je ozbiljan problem. Da već pomalo dolazi i ona najgora vrsta, potvrdila je prošlogodišnja objava studenata iz Hrvatske koji su otkrili da su na ove prostore stigli skakavci iz Perua, a tvrde i kako je u samo nekoliko posljednjih godina otkriveno najmanje deset vrsta novih vrsta skakavaca na Madagaskaru, Novoj Gvineji i Indiji, što potvrđuje neistraženost ovih insekata.
Pakistan je 2019. i 2020. morao proglasiti izvanredno stanje zbog gubitka usjeva koje su prouzročili. Jedan od studenata istraživača Josip Skejo istaknuo je kako je ozbiljan problem kada skakavci ogladne. - Tada počnu migrirati, a gradovi im se nađu na putu. Jedu sve na što naiđu, upropaste čitave agrikulture, a svaka biljka koja ima lišće ostane ogoljena nakon njih. Oni nisu društveni insekti te, kada ih je previše u kontaktu, postaju agresivni - objasnio je. Ono što je prednost je da nema životinje koja se ne hrani skakavcima, pa bi upravo takve stvari mogle potaknuti obranu od njih. Ptice, gušteri, zmije, pa i mačke, koje su omiljeni kućni ljubimci u BiH, skakavce konzumiraju kao omiljenu poslasticu.
Primjena u medicini
Stručnjaci zaduženi za javno zdravstvo su, među ostalim, poručili stanovništvu da svoje usjeve u vrtovima od skakavaca mogu zaštiti postavljanjem zaštitne mrežice, čime će spriječiti nastanak štete. I da nije sve tako crno kad je u pitanju ova vrsta, koja je preplavila i BiH, potvrđuju znanstvenici koji su otkrili da skakavci mogu razlikovati zdrave ljudske stanice od kancerogenih, i to pomoću osjetila mirisa.
Sad se radi na tome da se ova sposobnost skakavaca primijeni na medicinske uređaje, što je potvrdio i mikrobiolog Christopher Contag sa Sveučilišta Michigan ističući kako se ove insekte već dugo koristi u istraživanju mirisa. Razlikovali su čak tri različita raka pa je plan "hakirati" njihov mozak kako bi ga se upotrijebilo za dijagnozu bolesti. Očito je da ova "Biblijska pošast" ima i neke svoje pozitivne funkcije, samo ih još treba istraživati i nadograđivati.
klimatske promjene
