Poljoprivredna su zemljišta u prosjeku poskupjela od 1500 do 3000 maraka po hektaru u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci kojima se barata u BiH, a radi se o posljednjem razdoblju, prošloj i ovoj godini u odnosu na 2023. Konkretne podatke pak ima Hrvatska, čiji je Državni zavod za statistiku izračunao da je po hektaru cijena oranice veća za 1492 eura u odnosu na 2023. godinu, što je rast za gotovo 3000 KM ako se preračunaju cijene.
Kupnja zbog preprodaje
Hektar oranice, odnosno 10 tisuća kvadrata zemljišta, u Hrvatskoj danas košta 5983 eura, što je nešto manje od 12 tisuća maraka. Sugovornici s kojima pričamo iz poljoprivrednog sektora tvrde da su povećanja cijena oranica rezultat svega i svačega. - Imate ljude koji nemaju veze s poljoprivredom, ali kupuju oranice da bi ih poslije preprodali. Možemo reći da su takvi navrijeme kupovali i sada ih daju poljoprivrednicima po višim cijenama. Međutim, poljoprivrednik koji razmišlja poduzetnički svjestan je da će mu trebati desetljeća da zaradi neki novac, onda rijetki i kupuju. Također, zemljišta uzimaju tvrtke kad poljoprivrednik zbog dugova ostane bez tih zemljišta. Lijepo bi bilo da cijena raste jer sve više ljudi obrađuje zemlju i bavi se poljoprivrednom, no, nažalost, nije tako - priča nam sugovornik.
Govorimo mu da razumijemo situaciju u Hrvatskoj, koja je uređena zemlja u odnosu na BiH, ali pitamo ga što se ovdje događa da cijena također raste. Neka zemljišta su i skuplja nego u Hrvatskoj. - Smiješno će zvučati, ali to je neki trend da su cijene u BiH visoke. Znate ono kad naš čovjek kaže: "E neću je dati besplatno, pa makar je nikad ne prodao." To načelo i danas živi. Zemljište leži pa mu se poveća cijena višestruko i ono uglavnom stoji. Kamo sreće da ga se stavi u funkciju, da se nešto posije ili posadi. Nažalost, većina zemlje i u BiH je neobrađena, zarasla u šipražje - kaže nam. Podsjeća da smo imali vrijeme kad se šumske i brdske predjele počelo raščišćavati. - Kad je u Hercegovini krenula priča s onim nesretnim smiljem, svi su radili s entuzijazmom, očekivalo se zaradu i neki lagodniji život uz rad, međutim, to nije išlo. Poslije su ta područja ili zarasla ili su ih zamijenili solari, što pak nije nimalo u duhu poljoprivredne proizvodnje, no to je druga tema. Cijena poljoprivrednog zemljišta može rasti, ali kamo sreće da raste jer je poljoprivrednika sve više, a zarada u tom sektoru sve veća, ali svi znamo da nije tako - ispričao je sugovornik.
Cijene poljoprivrednog zemljišta rastu i u ostatku svijeta. Međutim, većina razvijenih zemalja nema naš problem da im zemljište postane zarasla šuma i da je na takvom zemljištu samo bitno zaraditi. Vani se ipak promišlja s puno više logike i dugoročno. Cijene poljoprivrednog zemljišta u svijetu rastu iz nekoliko razloga, a neki od glavnih čimbenika uključuju i povećanu potražnju za hranom, o čemu pišu i specijalizirani mediji u svijetu. Naime, s globalnim porastom broja stanovnika raste i potražnja za hranom. To stvara potrebu za većim poljoprivrednim proizvodnim kapacitetima, što podiže cijene poljoprivrednog zemljišta jer je to osnovni resurs za proizvodnju hrane. Također, poljoprivredno zemljište postaje sve privlačniji oblik ulaganja za pojedince, korporacije, pa čak i države, jer je često sigurnija i stabilnija investicija u odnosu na druge oblike imovine. Osim toga, specijalizirani investicijski fondovi sve više ulažu u zemljište kao dugoročni resurs. Ističe se i činjenica da ako cijene hrane rastu (zbog npr. klimatskih promjena, smanjenja proizvodnje ili globalnih šokova), to često povećava potražnju za poljoprivrednim zemljištem. Također, s porastom cijena energije može doći do veće potražnje za proizvodnjom biogoriva, što dodatno podiže cijene zemljišta. Isto tako, i klimatske su promjene u neke dijelove donijele povećanje produktivnosti, što je povećalo cijenu zemljišta u tim područjima gdje se danas puno toga može proizvesti.
Pritisak na tržište
- Globalizacija tržišta također utječe na cijene poljoprivrednog zemljišta jer međunarodna trgovina i korištenje resursa postaju sve važniji. Zbog povećane konkurencije i pristupa novim tržištima zemlje traže način kako poboljšati vlastitu proizvodnju hrane, što podiže cijene zemljišta. Velike korporacije koje preuzimaju zemlju za masovnu proizvodnju hrane ili drugih poljoprivrednih proizvoda također doprinose rastu cijena. S obzirom na to da korporacije mogu plaćati visoke cijene, manji poljoprivrednici često ne mogu konkurirati, što podiže cijene na tržištu. Svi ovi čimbenici zajedno stvaraju pritisak na tržište poljoprivrednog zemljišta, čineći ga sve skupljim i teško dostupnim za mnoge poljoprivrednike i investitore - navode specijalizirani svjetski mediji u kontekstu povećanja poljoprivredne proizvodnje diljem svijeta.•
