Život Stephena Hawkinga djeluje kao da je bio obilježen simbolikom još od samog početka. Rođen je 8. siječnja 1942. godine u Oxfordu, točno na 300. obljetnicu smrti Galilea Galileija. Sedamdeset šest godina kasnije, napustio je ovaj svijet 14. ožujka 2018. godine – na rođendan Alberta Einsteina. Ove neobične podudarnosti često se spominju kao svojevrsni simbolički okvir života čovjeka koji je postao jedan od najznačajnijih znanstvenika modernog doba.
Ipak, njegova priča nije samo priča o briljantnom fizičaru i kozmologu. To je i priča o nevjerojatnoj hrabrosti, ustrajnosti i snazi duha. Iza slike znanstvenika u invalidskim kolocima, koji je uz pomoć računalnog glasa objašnjavao tajne kozmosa, krije se život pun dramatičnih preokreta, osobnih borbi i znanstvenih trijumfa.
Obitelj i djetinjstvo: Okruženje koje je oblikovalo budućeg znanstvenika
Stephen William Hawking rođen je u obitelji u kojoj su znanje i radoznalost bili dio svakodnevice. Njegov otac Frank Hawking bio je ugledni istraživač tropskih bolesti, dok je majka Isobel radila kao tajnica na medicinskom fakultetu. Oboje su diplomirali na Oxfordu i od najranijeg djetinjstva poticali intelektualnu radoznalost svoje djece.
Godine 1950. obitelj se preselila u grad St Albans. Njezin način života mnogima je djelovao neobično: za stolom bi često vladala potpuna tišina jer je svatko bio udubljen u knjigu, a obitelj je putovala starim, preuređenim londonskim taksijem.
Iako je odrastao u izrazito intelektualnoj atmosferi, Stephen u školi u početku nije bio osobito uspješan učenik. Sam je kasnije govorio da je u prvoj godini bio među posljednjima u razredu. Njegove ocjene dugo nisu bile zavidne, ali su nastavnici primjećivali njegovu znatiželju i specifičan način razmišljanja. Upravo zbog toga dobio je nadimak "Einstein".
Njegovi pravi interesi nalazili su se izvan školskih udžbenika. S prijateljima je izrađivao modele zrakoplova i čamaca, pokuse s vatrometom i razne mehaničke uređaje. Zajedno s profesorom matematike Dikranom Tahtom napravio je čak i jednostavan računalo od starih telefonskih dijelova, satova i raznih elektroničkih komponenti.
Studij u Oxfordu: Početak znanstvenog puta
Hawkingov otac želio je da njegov sin studira medicinu, ali Stephena su više privlačila pitanja o prirodi svemira. Pod utjecajem svog profesora matematike odlučio se posvetiti matematici i fizici.
Budući da se čista matematika nije predavala na University Collegeu u Oxfordu, koji je pohađao i njegov otac, Hawking je izabrao fiziku i kemiju. Sa samo 17 godina, 1959. godine, dobio je stipendiju i postao student Oxforda, piše Stil.
Otvori KEKS Pay
